Slamka spasa za bh. turističke radnike
Vlada FBIH je za ublažavanje posljedica pandemije ugostiteljsko-turističkom sektoru izdvojila 30 miliona KM
Pandemija koronavirusa poremetila je cjelokupnu svjetsku ekonomiju, ali najveće posljedice je ostavila na turizam. U nastojanju da ublaži posljedice pandemije Vlada FBIH je, prema Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i za oporavak privrede od posljedica pandemije, u 2020. 90 miliona KM uložila po programima pet ministarstva - a od toga je 30 miliona otišlo ugostiteljsko-turističkom sektoru.
Kapaciteti
Sredstva namijenjena ugostiteljsko-turističkom sektoru od 30 miliona KM dobilo je 340 privrednih subjekata.
U kontaktu sa korisnicima pomoći saznali smo da im je ovo bila slamka spasa i da bi bez nje teško preživjeli. Potvrdio nam je to i Alija Mukača, direktor Reumala Fojnica.
- Što se nas tiče, u tom periodu da nije bilo te pomoći sa nivoa FBIH, mi danas vjerovatno ne bismo ni razgovarali. To je bio period teške krize kada je popunjenost naših kapaciteta bila samo oko 15 posto i pomoć Vlade i resornog ministarstva je zaista bila značajna, da je ona izostala, ko zna šta bi se desilo sa turističkim sektorom, kazao nam je Mukača.
Prema njegovim riječima Reumal je dobio oko 530.000 KM, s tim da su vratili oko 17.000 KM jer je dio radnika na osnovu kojih su dobili sredstva ili penzionisan ili su prešli na neko drugo radno mjesto.
Ministrica okoliša i turizma u Vladi FBIH Edita Đapo kazala nam je da je ponosna na činjenicu da je kao federalna ministrica okoliša i turizma, uz pomoć Vlade Federacije BIH, 2020. godine uspjela osigurati 30 miliona maraka za pomoć turističko-ugostiteljskom sektoru, hotelima, putničkim agencijama i vodičima.
- Upravo je ovaj sektor bio najviše pogođen pandemijom koronavirusa i donesenim mjerama, jer zbog zabrane kretanja i putovanja nije bilo turista, hoteli su bili prazni, uopće nije bilo djelatnosti
Hotelijerstvo je, prema izvještaju EBRD-A, bila jedna od 15 posebno ugroženih oblasti zbog pandemije
za agencije i vodiče. Konstantno smo kao Ministarstvo, a i ja kao ministrica, dobivali pozive i molbe za pomoć od radnika u turističkom i ugostiteljskom sektoru. Kao resorna ministrica, nisam sjedila skrštenih ruku, dala sam sebi zadatak i primarnu obavezu da pomognem turističko-ugostiteljskom sektoru. Nakon niza informacija o stanju u turističkougostiteljskom sektoru koje smo prezentirali Vladi, Vlada FBIH osigurala je 30 miliona maraka. Finansijsku pomoć su dobila 192 poslovna subjekta u oblasti hotela (i sličnih smještaja), 98 putničkih agencija i 21 turoperator, istakla je Đapo.
Kako je dodala, ova sredstva su zaista pomogla ovom sektoru te danas imaju vrlo pozitivne reakcije turističkih radnika, hotelijera, agencija...
- Gotovo svi su stava da im je naša pomoć spasila biznise, jer su bili pred zatvaranjem. Osim toga, naša pomoć doprinijela je i tome da, što je svakako i najbitnije, nije bilo otpuštanja radnika, naglasila je Đapo.
Ona je kazala da su uz ovaj sektor benefite od pomoći Vlade FBIH indirektno osjetila mnoga državna preduzeća, jer su svi hoteli plaćali, na primjer, RTV taksu, plin, struju, vodu i sve ostale komunalne i druge usluge.
- U konačnici, sigurna sam da je pomoć od 30 miliona KM imala dalekosežne pozitivne posljedice i benefite, a u to smo se uvjerili već ove godine, jer naš sektor već ove turističke sezone najavljuje dobre rezultate, dolazak velikog broja turista i popunjenost turističkih kapaciteta. Stoga će federalno Ministarstvo okoliša i turizma i ove godine tražiti načine i mogućnosti za pomoć turističkoj privredi, ali još ne možemo govoriti konkretno o modelima pomoći i iznosima, poručila je Đapo.
Poluvrijeme
Dobrojsezonisenadajuiureumalu. - Proteklu godinu su obilježila takoreći dva poluvremena. Prvo poluvrijeme je bilo katastrofalno. Naime, prvih šest mjeseci u jeku pandemije imali smo samo 30.000 noćenja. Nakon toga drugih šest mjeseci zabilježili smo 70.000 noćenja. Drugi dio 2021. pokazao je da se turizam u BIH polako oporavlja, a evo 2022. je krenula bolje nego što smo i planirali. Mi već sad nakon četiri mjeseca možemo reći da imamo u odnosu na lani povećanje za 60 posto, te se nadamo da će ova godina biti na nivou 2019, kazao je Mukača.