Aleksandar Vučić jo
O Putinovim porukama, te potezima koje bi mogli povući predsjednik Srbije i član Predsjedništva BIH za naš list govore Nikola Samardžić, Miro Kovač i Alija Kožljak
Mi političare koji su nas zavili u crno možemo jedino na ulici pobijediti. Oni nam tri decenije sisaju krv, uništili su naše firme i živote, te ih moramo pomesti i pozatvarati
Protekle sedmice naslovnice srbijanske štampe preplavile su kritike predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu zbog izjave o Kosovu. Naime, ruski predsjednik je na sastanku s Antoniom Guterresom izjavio da su samoproglašenedonjeckanarodnarepublika (DNR) i Luganska Narodna Republika (LNR) na istoku Ukrajine postale nezavisne “po analogiji s odlukom Međunarodnog suda pravde o situaciji na Kosovu”.
Ucjenjivački kapacitet
”Putin igra na Kosovo”, piše Informer, a u nadnaslovu dodaje “Svjetski sukob preko naših leđa”. Tabloid Alo! izjavu ruskog predsjednika je na naslovnici iskoristio u regionalnom kontekstu, pa piše “Slavlje u Prištini, Zagrebu i Sarajevu zbog Putinove izjave”... No, je li ovo trenutak kada će Aleksandar Vučić morati okrenuti leđa Rusiji, je li glasanje u Vijeću sigurnosti UN-A bio nagovještaj toga ili će konačni stav zvanične Srbije, ipak, čekati novi saziv vlasti?
- Vučić nikad nije doneo jednu takvu odluku. Nikad nije prelomio tako da preuzme odgovornost i izdigne se iz udbaško-partijskog miljea koji ga je stvorio i gde mu je osnovni oslonac. Krajem devedesetih, u ulozi ministra informisanja, on se pozivao na autoritet Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja, dok je kažnjavao medije, progonio novinare, maltretirao javnost, podizao lični ulog, naročito u danima NATO intervencije. Iskustvo iz prethodnih deset godina poziva na pretpostavku da ponovo šibicari, pokušavajući da trguje, dok podiže svoj ucenjivački kapacitet pred Putinom i ruskom agenturom. Prilikom glasanja u GS UN-A Srbija je popustila pod američkim pritiskom, ali se prikrila u većini koja je osudila agresiju i izjasnila se o suspenziji Rusije iz Saveta za ljudska prava, kaže Nikola
Samardžić, istoričar i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Uproteklipetakizkabinetapredsjednika Srbije saopšteno je da Vučić odgađa obraćanje planirano taj dan za 6. maj, kada će “iznijeti suštinske zaključke o putu Srbije i narednim potezima”.
Pitanje koje se nameće jeste i ono smije li Milorad Dodik, član Predsjedništva BIH, ako ni zbog čega drugog, zbog izbora koji slijede u oktobru u BIH, iskoristiti ovu situaciju i krenuti u otcjepljenje RS-A, služeći se Putinovom izjavom o dvjema oblastima Ukrajine “kojima nije trebala saglasnost centralnih vlasti”.
- Upuštanje Milorada Dodika u takve avanture se ne čini vjerojatnim. Prioritet mu je, uostalom kao i većini srpskih stranaka, čini se, očuvanje stečenog, to jest entiteta RS unutar BIH. Naime, svaki ozbiljniji poremećaj sigurnosnog poretka na tzv. zapadnom Balkanu mogao bi ugroziti opstojnost Republike Srpske. Milorad Dodik je realan političar i toga itekako svjestan, kaže za naš list bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Miro Kovač.
Šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu i bivši