Odjeljenje NATO-A pred velikim dostignućima
Aktuelna su ulaganja NATO-A u svemirsku tehnologiju, baze podataka i vještačku inteligenciju, autonomiju, hipersonične projektile, kvantnu mehaniku, biotehnologiju i nove materijale
ulogu u društvu, a nekoliko online medija otkrilo je značajne slučajeve korupcije. BIH ima najliberalnije zakone o slobodi medija u regiji, ali njihova implementacija i realizacija je zakočena zasićenim pravosudnim sistemom. Nijedan zakon nije poboljšao okruženje za novinare. Niti jedan zakon nije usvojen o online medijima niti je napravljen napredak u transparentnosti medija.
Mediji i migracije
Pandemija Covid-19, kako se navodi u ovom izvještaju, ugrozila je slobodu medija. Predstavnici vlasti i državnih institucija direktno su ometali rad, a u nekim slučajevima su čak i optuživali novinare za netačno i zlonamjerno izvještavanje. Polarizacija političke klime u BIH obilježena je stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom, čime je stvoreno neprijateljsko okruženje za slobodu medija. Novinari se i dalje napadaju zbog njihovog etničkog porijekla, naravno, i zbog onog o čemu pišu.
Šta je sa manifestacijom Novinar godine?
- U povodu Svjetskog dana slobode medija, DNBIH već 26 godina održava manifestaciju Novinar godine. Ovogodišnja će se održati 6. maja u Bihaću. Biće dodijeljene nagrade u kategorijama: televizijsko, radijsko i pisano (printano) novinarstvo, nagrada za životno djelo te nagrada za najboljeg novinara, kao i specijalna priznanja. Cilj ove manifestacije je da se sačuva dostojanstvo profesije i ohrabri borba za slobodu govora. Ta borba nije uvijek jednostavna, ali je vrijedna. Istog dana u Bihaću će biti održan okrugli sto “Mediji i migracijske politike”.
Odlazak Dautbegovića
U Sarajevu je nakon kraće i teže bolesti u 74. godini preminuo dugogodišnji novinar i urednik Oslobođenja Šefik Dautbegović.
Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su novinarska nagrada “Pišući za Centralnu i Istočnu Evropu (CIE)”, potom ona za tekst “Kojim putem u Evropu”, a koja mu je uručena u Beču, na ceremoniji koju je organizovala APA (Austria Presse Agentur). Šefik Dautbegović rođen je 1948. godine u Prozoru. Završio je Fakultet političkih nauka u Sarajevu 1972, a od 1973. godine bio je novinar Oslobođenja.
U Hrvatsku bez potvrde
Građani Bosne i Hercegovine mogu ući u Republiku Hrvatsku bez ranije potrebnih Covid potvrda, potvrđeno je za Fenu iz MUP-A Republike Hrvatske. U obrazloženju se kaže kako nije produžena Odluka o privremenom ograničavanju prelaska preko graničnih prelaza Republike Hrvatske, koja je bila važeća do 30. aprila.
Tako je ulazak u RH dozvoljen uz uvažavanje uvjeta ulaska koji su bili važeći prije pandemije, odnosno uz uvjete propisane Zakonikom o šengenskim granicama, Zakonom o strancima i slično.
Podrška slobodi medija
Gradonačelnik i dogradonačelnik Brčkog Esed Kadrić i Anto Domić uputili su jučer čestitku svim novinarima, urednicima i ostalim medijskim radnicima te udrugama novinara povodom Svjetskog dana slobode medija, 3. svibnja.
”Sloboda medija temelj je demokratskih društava, koja mogu napredovati samo ako građani imaju pristup pouzdanim informacijama i mogu donositi odluke utemeljene na istinitim i točnim informacijama. Sloboda medija znači sigurnost za sve”, ističu i dodaju kako danas treba još jednom ukazati na važnost zaštite medijskih sloboda i borbe protiv svih oblika pritiska i utjecaja na medije i medijske radnike.
Manje je poznato u javnosti da Nato-alijansa ima najveću i najorganizovaniju mrežu za nauku i tehnologiju, koja uvezuje sve zemlje članice i partnere, a angažovana je u svim sferama nauke i tehnologije, od psihologije i sociologije, pa do oblasti koje se bave najsavremenijim i najnovijim istraživanjima u oblasti vještačke inteligencije i kvantne tehnologije.
Najzanimljivije područje
U mreži Organizacije za nauku i tehnologiju (STO) Nato-alijanse aktivno je angažovano više od 5.000 naučnika, inžinjera i analitičara iz više od 40 zemalja svijeta, a godišnje se radi na oko 300 projekata u oblasti razvoja i istraživanja.
To znači da nisu sve članice OTA ujedno i članice Alijanse, a najprominentnije zemlje koje nisu članice, a dio su OTA su Japan, Australija, Finska i Švedska.
Naučnici, uposlenici i saradnici dolaze iz vlada, administracije, naučnih institucija i instituta, akademske zajednice i industrije. Kako piše na zvaničnoj stranici Alijanse, od 2012. do prošle godine broj projekata koji se provode je udvostručen.
Iako se mnogima može učiniti da se radi o oblasti koja nema veliku važnost, realnost je upravo suprotna. Koliko je značajno istraživanje i ulaganje u nove tehnologije, pokazuju i događanja u Ukrajini, gdje su se neki od sistema, na kojima je rađeno proteklih desetak godina, pokazali izuzetno uspješni u različitim borbenim situacijama.
Međutim, kako ističu u STO, oblasti koje su predmet istraživanja ne tiču se samo ratovanja i borbene tehnologije već i oblasti poput seksualnog nasilja u vojsci, etničke tolerancije, smanjenja opasnosti od povreda mišića i sličnih oblasti. Svi ovi projekti finansiraju se iz doprinosa zemalja u Nato-odbranu, ali i iz partnerskih programa s drugim organizacijama i vladama.
Najzanimljivije područje rada odnosi se na vještačku inteligenciju, čipove, softver i biotehnologiju. U izvještaju o planovima i aktivnostima za 2022. godinu, objavljenom prije nekoliko dana na Nato-stranici, ova oblast obrađena je u 15. poglavlju. Ove godine predviđeni su projekti u svemirskoj tehnologiji, obradi velikih baza podataka (data science) i vještačkoj inteligenciji, autonomiji, hipersoničnim projektilima, kvantnoj mehanici, biotehnologiji i novim materijalima.
Svi projekti koji se provode su interdisciplinarni, pa se, naprimjer, može desiti da se neki projekt odnosi na hipersonične rakete, a u sebi sadrži i istraživanje u tehnologiji čipova, što se odnosi na kvantnu mehaniku i vještačku inteligenciju i autonomno navođenje koje upravlja projektilima i autonomno donosi odluke.
”Na ovih osam područja se sada gleda kao na najvažnija strateška područja koja će u narednih 20-ak godina potisnuti mnoge dosadašnje tehnologije. Sva ova područja razvoja i istraživanja su prepoznata kao tehnologije u povoju i istraživanja su ili u početnoj fazi ili su već ušla u fazu razvoja”, navedeno je u ovom izvještaju.
Kada je riječ o svim ovim projektima, u izvještaju je istaknuto da je zaključno s januarom 2022, u različitim fazama 341 projekt. Neki od njih se odnose na dugoročne naučnoistraživačke grupe, simpozijume, tehničke kurseve, radionice, timove specijalista i slične oblasti.
Projekti omogućavaju da Nato-saveznici i partneri imaju tehnološku prednost u svijetu, kažu u NATO-U
Podrška za ideje
Ideje za nove projekte mogu doći od zemalja članica ili pojedinačnih naučnoistraživačkih ili inžinjerskih subjekata koji su dio ovog projekta.
”Uslov je da svaku ideju ili aktivnost podrže najmanje četiri zemlje članice prije nego što krene u realizaciju”, navedeno je.
”OTA konstantno kreira izvanredne programe koji osiguravaju da je NATO na samoj ivici najvažnijih naučnotehnoloških dosegnuća koja omogućavaju da Nato-saveznici i partneri imaju tehnološku prednost u svijetu”, kažu u NATO-U.