Hrvatska: Od jeseni i kune i euri
Zbog zabrane uvoza ruske nafte, Hrvatska strahuje da će opet voziti po modelu par-nepar, a premijer najavljuje dinamiku uvođenja eura
Europska unija zabranjuje uvoz ruske nafte. U sklopu prijedloga šestog paketa sankcija protiv Ruske Federacije najvažniji dio odnosi se na potpunu zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije u roku od 6 mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine i to neovisno o načinu transporta.
Bez Mađarske i Slovačke
Komisija Europske unije će Mađarskoj i Slovačkoj ponuditi izuzeće od embarga uvoza nafte kako bi spriječila veto tih zemalja na usvajanje šireg paketa sankcija, jer obje zemlje tvrde da nemaju odakle primati naftu nego iz Rusije kroz naftovod Družba.
Kako će ova zabrana uvoza sirove i prerađene nafte utjecati na Hrvatsku, komentirao je energetski stručnjak i bivši hrvatski ministar gospodarstva Davor Štern, ujedno nekadašnji direktor zagrebačke Industrije nafte (INA). “Prvi put da se pokazao nekakav pozitivan znak pripadnosti INA-E MOL Grupi jer, koliko čitam iz priopćenja, Mađarska i Slovačka su izuzete, to znači MOL je izuzet iz ovih sankcija i kao takav ima pravo i dalje prerađivati rusku naftu, a mi već većinu derivata i tako dobivamo iz Molovih rafinerija u Slovačkoj i Mađarskoj”, rekao je stručnjak.
”To nisu opet sankcije Ujedinjenih naroda, ostavljaju širok prostor Rusiji da trguje tom naftom na svjetskom tržištu, ali u svemu tome cijena nafte raste, jer ona postaje vrlo tražena i teško dobavljiva roba, i činjenica da su uveli sankcije na naftu, a još nisu na plin”, izjavio je Štern jučer za državne medije. On je dan ranije ocijenio da se kao posljedica ovog embarga na naftu može očekivati iznimno visok porast cijena svih naftnih derivata.
”Kao psihološka posljedica zabrane uvoza ruske nafte skočit će cijene svih ostalih energenata i robe. Trgovci naftom će se pritom snaći i pronaći načine da zaobiđu sankcije”, rekao je za zagrebački tportal. Kako kaže, za početak mogu se očekivati veće cijene goriva, jer se sada uopće ne zna odakle će dolaziti nafta u Europu i po kojim cijenama, a u najgorem slučaju moguće su i nestašice goriva. “Možda ćemo opet voziti po modelu parnepar”, kaže Štern.
Također je jučer održana sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković rekao je da je uvođenje eura, uz članstvo u Schengenu, jedan od dva strateška cilja dublje integracije u Europsku uniju. Premijer napominje da je Hrvatska najeuriziranije gospodarstvo od svih članica EU izvan europodručja.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kaže da se najveća prednost eura pokazuje u trenucima krize. “Ono što možemo vidjeti je da Hrvatska, koja je sada čvrsto na putu ulaska u eurozonu, ima puno niže kamatne stope trenutno nego što imaju zemlje članice EU koje nisu krenule na put uvođenja eura. U trenutku krize pokazuje se važnost sudjelovanja u eurozoni”, kaže Vujčić.
U kontekstu strahova koji se iskazuju u hrvatskom javnom prostoru da će uvođenje eura izazvati dodatnu inflaciju, Vujčić negira takvu mogućnost. “Neće uvođenje eura izazvati inflaciju, inflaciju izazivaju fundamentalne ekonomske stvari, a ne uvođenje eura. I sad imamo inflaciju koja je posljedica nekih fundamentalnih ekonomskih razloga, a samo uvođenje eura u ovoj situaciji neće ni predstavljati nikakav značajniji inflacijski pritisak”, kazao je Vujčić.
Na istoj sjednici premijer Plenković iznio je podatak da je Hrvatska prošle godine imala prosječan rast cijena od 2,6 posto koji je bio nešto manji od prosjeka u EU, gdje je bio 2,8 posto. “A ove godine procjenjujemo da će inflacija biti 7,8 posto”, rekao je Plenković.
135 prijedloga
Na sjednici je predstavljen i izgled nacionalne strane kovanice eura i centa. Od 135 prijedloga pristiglih na ponovljeni otvoreni natječaj, izabran je najbolji. Autori su Jagor Šunde (likovno rješenje) i Davor Čemerlić i Fran Zekan (izvedbeno rješenje). Šunde je rođen 2000. u Makarskoj, student arhitekture, 22-godišnji Zadranin Čemerlić i 21-godišnji Zagrepčanin Zekan su studenti elektrotehnike i računarstva.
Plenković je čestitao prvorangiranima i pohvalio rješenja. “Bit će dio eurokovanica koje će imati važan simbol hrvatske monetarne državnosti. Mislim da su karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica jako dobro izabrani i da će Hrvatska na taj način biti prepoznata”, rekao je premijer.
Prema riječima premijera, konačni tečaj će se definirati u srpnju, od 5. rujna cijene će se isticati i u eurima i u kunama, usvajanje eura trebalo bi nastupiti 1. siječnja s rokom od 2 tjedna kada će se moći plaćati u kunama i u eurima. Ministar financija Zdravko Marić će danas u Hrvatskom saboru predstaviti drugo čitanje Zakona o uvođenju eura. Plenković je rekao da očekuju izglasavanje Zakona u Saboru već krajem idućeg tjedna.
Kao psihološka posljedica zabrane uvoza ruske nafte skočit će cijene svih ostalih energenata i robe. Trgovci naftom će se pritom snaći, kaže Štern
/ SAMIR HASANBEGOVIĆ