Izgubljen kontakt sa braniteljima Mariupolja
Moskva ponovo prijeti članicama NATO-A zbog dopreme oružja Ukrajini, a Evropska unija zabranjuje uvoz sirove nafte i derivata iz Rusije
Gradonačelnik Mariupolja Vadym Biochenko kazao je jučer poslijepodne da se još vode borbe oko tvornice Azovstal, gdje su stotine civila zatočene zajedno sa posljednjim ukrajinskim vojnicima u tom gradu, prenio je CNN. Boichenko je za ukrajinsku nacionalnu televiziju kazao kako je još 30 djece zatočeno u tvornici dok čekaju spasioce.
- Danas smo mogli vidjeti teške borbe na teritoriji tvornice Azovstal, rekao je Biochenko, ali dodao i da je kontakt sa ukrajinskim borcima izgubljen.
Zelenski odbio Putina
- Nažalost, nismo uspjeli ostvariti kontakt, nemamo konekciju kako bismo uspjeli shvatiti šta se dešava, da li su na sigurnom ili ne. Jučer smo razgovarali, danas to nije moguće, kazao je on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je, prenosi AP, da neće prihvatiti sporazum sa Moskvom koji bi ruskoj vojsci omogućio da ostane na okupiranim teritorijama. Odgovor je to ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji je kao uslove za prekid vatre naveo ukrajinsko priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom i priznanje nezavisnosti separatističkih region na jugoistoku zemlje.
Zelenski je rekao da neće prihvatiti sporazum koji bi omogućio ruskim snagama da ostanu na svojim trenutnim pozicijama i dodao da Ukrajina ne pristaje na zamrznuti konflikt.
Istovremeno, Kremlj je odbacio prekjučerašnje spekulacije da Putin planira objaviti rat protiv Ukrajine i proglasiti opću mobilizaciju 9. maja, kada Rusija obilježava pobjedu Sovjetskog saveza u II svjetskom ratu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je izjavio: “Nema šansi za to, to je nonsens”, te da “ljudi ne bi trebali slušati spekulacije o tome da bi se mogla donijeti odluka o općoj mobilizaciji”.
Istovremeno, ruski ministar odbrane Sergei Šojgu ponovio je strogo upozorenje NATO-U da ne šalje vojnu pomoć Ukrajini, prenio je BBC.
Na udaru i Sberbanka
- Bilo koje transportno sredstvo NATO-A koje stigne na teritoriju Ukrajine i nosi oružje ili opremu za ukrajinsku vojsku smatrat ćemo legitimnom metom za uništenje, rekao je Šojgu i optužio NATO i saveznike da nastavljaju da “upumpavaju oružje u Ukrajinu”.
Paralelno sa ovim, Evropska unija jučer je otvorila raspravu o šestom paketu sankcija Rusiji. Poslanicima Evropskog parlamenta u Strasbourgu ga je predstavila predsjednica
Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Među novim sankcijama je zabrana uvoza sirove nafte iz Rusije u roku od šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine, sankcionisanje počinitelja zločina u Buči, te odgovornih za opsadu Mariupolja. Predviđeno je i isključivanje Sberbanke iz SWIFTA, zabrana emitiranja tri ruska medijima u EU i zabrana lobiranja za ruske kompanije.
- Tako ćemo povećati pritisak na Rusiju, a istodobno minimizirati kolateralnu štetu za nas i naše partnere diljem svijeta, rekla je Von der Leyen.
Djalali umire 21. maja?
Švedsko-iranski državljanin Ahmadreza Djalali, osuđen u Iranu na smrt zbog navodne špijunaže za Izrael, bit će pogubljen 21. maja, javila je jučer iranska agencija ISNA. Djalali, doktor i istražitelj, uhapšen je 2016. tokom akademske posjete Iranu. Vijest o pogubljenju dolazi u trenutku kad se Hamid Noury, bivši zvaničnik iranskog pravosuđa kojeg je Švedska uhapsila 2019. zbog ratnih zločina i kršenja ljudskih prava, suočava s doživotnom robijom. Švedsko Ministarstvo vanjskih poslova nije komentiralo vijest ISNA.
Ovim koracima lišavamo rusku ekonomiju sposobnosti da se diversificira i modernizira, kaže
Von der Leyen
OMV planira nultu emisiju
Austrijska kompanija za naftu i gas OMV objavila je da je prodala svoje benzinske stanice u Njemačkoj EG Grupi za 485 miliona eura. Ugovorena je prodaja 285 benzinskih pumpi u južnoj Njemačkoj. Iz OMV-A je saopćeno da će preostale aktivnosti u Njemačkoj nastaviti fokusirati na visoko integrisane petrohemijske proizvode, prenosi Anadolija. OMV planira postati vodeći dobavljač inovativnih i održivih goriva, hemikalija i materijala, a prelaskom na posao s niskim emisijama ugljenika nastoji postići nultu emisiju najkasnije do 2050. godine.