Gladuje čak 193 miliona ljudi
Nesigurnost hrane uvećana je zbog ruske agresije na Ukrajinu, u odnosu na prošlu godinu broj ugroženih je povećan za petinu, a na udaru su posebno Somalija, Kongo, Jemen...
Sukobi, ekstremni vremenski uslovi i ekonomski šokovi povećali su broj ljudi koji se suočavaju s nesigurnošću hrane za petinu, na 193 miliona proše godine i ta perspektiva će se pogoršati bez urgentne akcije u velikom obimu, saopćila je humanitarna agencija Globalna mreža protiv krize s hranom, GNAFC, koju su uspostavile Ujedinjene nacije i Evropska unija.
Nesigurnost hrane definirana je kao “bilo kakav manjak hrane koji prijeti ljudskim životima, izvorima prihoda ili i jednom i drugom”. Nesiguran pristup hrani skoro se udvostručio tokom proteklih šest godina.
- Ako se ne učini više u podršci ruralnim zajednicama, obim razaranja u smislu gladi i izgubljenih prihoda za život bit će zapanjujući. Potrebna je urgentna i masovna humanitarna akcija kako bi se to spriječilo, navodi GNAFC.
Prema izvještaju, ruska invazija na Ukrajinu, a obje zemlje su veliki proizvođači hrane, predstavlja ozbiljan rizik za globalnu sigurnost hrane u zemljama kao što su Afganistan, Etiopija, Haiti, Somalija, Južni
Sudan, Sirija i Jemen. Tokom 2021. Somalija je, prenosi Reuters, više od 90 posto svojih zaliha brašna dobila od Rusije i Ukrajine, Kongo 80 posto, a Madagaskar 70 posto svojih potreba za hranom.
- Zemlje koje se već suočavaju s visokim nivoima akutne gladi posebno su ranjive zbog njihove velike ovisnosti o uvozu i njihovih slabosti prema šokovima na svjetskom tržištu hrane, navodi se u izvještaju.
U tom kontekstu treba posmatrati i riječi predsjednika Francuske Emmanuela Macrona upućene ruskom kolegi Vladimiru Putinu u utorak da je spreman sarađivati s međunarodnim organizacijama kako bi pomogli ukidanju ruske blokade ukrajinskog izvoza hrane kroz Crno more s obzirom na posljedice na svjetsku sigurnost hrane.
OECD suočen s inflacijom
Potrošačke cijene u zoni Evropske organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj OECD porasle su u martu za 8,8 posto na godišnjem nivou, što je najveći rast od oktobra 1988, pokazali su zvanični podaci objavljeni jučer. Anadolija prenosi da je inflacija u zemljama OECD-A u februaru ove iznosila 7,8, a u martu prošle godine 2,4 posto. Oko jedne petine zemalja OECD-A zabilježile su dvocifrenu inflaciju. Cijena energije porasla je u martu za 33,7 posto, što je najveća stopa od maja 1980. godine.