Prikrivanje tragova o ubijenoj mladosti
Načelnik Bratunca tvrdi da su jedini cilj nova radna mjesta, a majke Srebrenice da će istina o Kravici živjeti ma šta se na tom stratištu izgradilo
Tragovi oštećenja od metaka na zidovima Zemljoradničke zadruge u Kravici, koji su spomen na ubijene bošnjačke civile iz Srebrenice, postat će prošlost, jer je u toku obnova zadruge. Ogorčene porodice traže obustavu radova, dok načelnik Bratunca kaže da je vrijeme za ekonomski prosperitet ove općine, a ne za njegovanje muzeja i historije. Srebreničanku Kadu Hotić za poljoprivrednu zadrugu Kravica vezuju teške uspomene. Ovdje su joj ubijeni članovi porodice, prijatelji.
(Ne)skrivene namjere
- Moj brat je ovdje ubijen i masa ljudi. Identifikovano je 1.313 ljudi, raskomadani su, razvezeni po raznim grobnicama i ukopano malo kostiju. Brišu tragove, ali ostat će snimci, prošli su svijetom, nema gumice koja će istinu izbrisati niti ima oružja koje će nas sve pobiti, biće nas, kaže za O kanal Hotić, članica Udruženja Majke enklava Žepe i Srebrenice.
Mučka ubistva u Kravici označena su kao prvi masovni ratni zločin nakon pada Srebrenice 1995. godine, koji je preživjelo tek nekoliko osoba. Na ovom mjestu je u julu 1995. ubijeno više od 1.300 Bošnjaka, adaptacijom poljoprivredne zadruge Kravica biće izbrisani tragovi tih zvjerskih ubistava.
U halama Kravice ubijen je i sin Munire Subašić, ukopala je samo dvije kosti koje su pronađene na različitim lokacijama.
- To je bila budućnost, tamo je ubijena i to i gladni i žedni, nisu samo ubijeni. Nije samo izvršen genocid 1995, izvršen je i na kostima ako sam ja od mog sina koji je bio visok 195 centimetara našla samo dvije kosti. Ja to sad opet preživljavam, to je treći genocid, ističe Subašić.
Da se zaustavi adaptacija poljoprivredne zadruge Kravica, nekadašnjeg zloglasnog logora, pisale su majke apele i zahtjeve na više adresa, kako inostranih tako i domaćih, a podršku su dobile od američke
Porodice traže da se poljoprivredna zadruga konzervira i koristi kao muzej, a podršku očekuju od EU, od koje je nisu dobile 1995. godine
ambasade i ministrice vanjskih poslova Njemačke. No, od načelnika Bratunca nisu dobile nikakvu povratnu informaciju na zahtjev za obustavu radova.
- I svijet i Evropa su nepravedni prema nama ako su oni dozvolili poslije genocida da ovo pripada RS-U a da nije distrikt poput Brčkog. To govori koliko su bili važni naši i životi naše djece. Dok postojimo mi majke, niko nas ne može zaustaviti, uplašiti niti nam zabraniti da govorimo o onome što smo doživjele 1995, naglašava Subašić.
Bratunački načelnik nije htio davati izjave za medije, ali se oglasio saopštenjem za javnost u kojem piše da trpi verbalne napade od srebreničkih udruženja i drugih uticajnih Srebreničana bez ikakve osnove, dodaje da iza adaptacije ovog objekta nema skrivenih namjera, već se sve radi zbog poboljšanja života ljudi u Bratuncu.
- Želim istaći da se osposobljavanje ovih objekata vrši isključivo radi pokretanja proizvodnih pogona, s ciljem osnaživanja lokalne zajednice otvaranjem novih radnih mjesta, smanjenjem nezaposlenosti i poboljšanja životnog standarda građana opštine Bratunac. Ko danas, u vrijeme velike ekonomske krize, ne razumije da su ljudima na našim prostorima potrebne fabrike, a ne jeftina nacionalistička demagogija i muzeji, takav sigurno ne misli dobro nikome, a još manje poštuje žrtve rata, poruka je načelnika Srđana Rankića.
Bez obilježja
Posljednji potez bratunačke vlasti ponovo je na površinu izbacio nacionalne tenzije iako su one, prema tvrdnjama mještana, bile prisutne i ranijih godina. Vlast u Bratuncu ne dozvoljava ni obilježavanje spomen-pločama logora i mjesta stradanja Bošnjaka ovih prostora.
- I dalje se negira i ono što je ostalo iza ubijenih. Sa ovom izgradnjom omladina neće imati priliku da zna šta se desilo. Ovo stratište je slično Jasenovcu, slično velikim stratištima poput Auschwitza, nema veze što je manje osoba, ali su ubijeni na svirep način i to je trebalo da ostane, da bude slika onoga što se desilo, a ko je kriv neka odgovara,kažesakibahmetović,predsjednik Udruženja logoraša Bratunac.