Očinje od SDA i CIK-A
time da je nešto nezakonito, pa ne može - očito da može. Kod nas je to dokazano kroz Izborno povjerenstvo i način na koji su se radili mostarski izbori i izbori u Travniku, Uskoplju... Jasna je destrukcija demokratskog procesa i pravnih normi kad su mrtvu osobu proglasili za pobjednika izbora, dan ranije mu oduzeli mandat u Zastupničkom domu zato što je umro, a onda kad su već dodijelili mandat, proglasili da je umro, jer po Izbornom zakonu samo kada načelnik u mandatu umre, mogu se raspisati vanredni izbori. Takve igrarije Izbornog povjerenstva koje su totalno suprotne zakonu i Ustavu su neprihvatljive, pa me ne čudi ni ta izjava da se može donacijom građana prikupljati i finansirati izbori, što je protuzakonito.
Paradržavni temelji
Institucije BIH trebaju osigurati novac za održavanje izbora, ali isto tako trebala je i Parlamentarna skupština BIH donijeti odluke kojim će se provesti odluke Ustavnog suda BIH. Pravna država ne počinje samo od interesa pojedinaca iz SDA ili pojedinih članova SIP-A, nego na provođenju odluka Ustavnog suda BIH, poštivanju Ustava kao najvišeg pravnog akta u jednoj državi, pa onda svih drugih zakona koji slijede. BIH nije imala proračun prošle, a još ga nema ni ove godine. Isto tako, nemamo fiskalni okvir koji je uvjet za donošenje bilo kakvog proračuna, prema tome ne znam zašto nije bilo proračuna prošle godine, a nije bilo izbora.
Mogućnost teritorijalnog preustroja BIH, o kojoj se govori, naišla je na osudu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BIH, iz koje je poručeno “da su opstrukcija finansiranja i održavanja izbora i prijetnje daljnjom podjelom BIH antidejtonske, destabilizujuće i u suprotnosti sa euroatlantskim putem BIH”.
Također, u reagovanju Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva se navodi da takvo ponašanje može voditi ka povećanoj izolaciji i sankcijama. Očekujete li ih?
- Ne znam da li se pojave problemi kod prevođenja izjava pojedinih stranih predstavnika u BIH koji imaju vremena da komentiraju dnevnopolitičku situaciju u zemlji, pa se kaže “nije dopustiva daljnja podjela BIH”. Pa, ko je podijelio na dva entiteta? Nisam ja. Nisu to uradili građani ove države, nego neko ko je napravio Dejtonski i Vašingtonski sporazum. Prema tome, neko je podijelio ovu državu, ali je neko isto tako stavio garanciju da će ti ugovori biti takvi kakvi jesu, a ne da se mijenjaju na štetu jedne od strana potpisnica. To je neprihvatljivo, da kažemo ne poštujemo Dejtonski i Vašingtonski sporazum, a poštujemo sve ono što je promijenjeno u njemu. Ako ćemo poštivati svi, onda svi trebaju poštivati te sporazume onako kako su potpisani. Neprihvatljivo je da kriza eskalira u BIH, a da neko konstatira da bi nešto drugo što bi se moglo dogoditi napravilo problem. Mi krizu moramo riješiti, vrlo jednostavno, vratiti povjerenje među tri konstitutivna naroda i vratiti u institucije odlučivanje. Imamo situaciju da puno institucija BIH funkcionira na paradržavnim temeljima. Imamo FTV koja 15 godina funkcionira izvan zakona, imamo ravnatelja FUP-A koji funkcionira 7-8 godina izvan zakona i suprotno zakonu imamo Bošnjaka na pozicijama ministra i direktora FUP-A. Neprihvatljiva je konotacija na koji način se neko očituje na temelju novinskih članaka koje čita u Sarajevu. Ipak bi trebalo malo prošetati izvan Sarajeva i čuti šta drugi misle o načinu funkcioniranja BIH.
Visoki predstavnik u BIH Christian Schmidt je predstavio izvještaj u Vijeću sigurnosti UNA. U međuvremenu su u javnost dospjeli detalji iz tog dokumenta u kojem Vas je Schmidt direktno optužio za blokadu imenovanja sudija u Ustavnom sudu FBIH i nefunkcionalnost te institucije. Kako to komentirate?
- Gospodin Schmidt nije davno došao i očito ne razumije situaciju u BIH. Ono što sam i ja vidio u medijima je potpuno jednostran pogled. Na isti način je, mislim, isti pisac pisao i prošlo izviješće prošlom visokom predstavniku, pa i ovom sada. Očito se ne vide uzroci svih problema, nego se vidi površno. Problem je nefunkcioniranje političkih odnosa sukladno Washingtonu i Daytonu i to je osnovni problem. A onda iz toga proizlazi niz drugih problema, pa i ovaj. Ja sam rekao, da nije bilo međunarodnih predstavnika, ne bismo ni Komisiju za vrijednosne papire FBIH imenovali nakon 5-6 godina. Nepostojanje političkog dogovora na razini FBIH onemogućava bilo kakvo složenije imenovanje, kao što je izbor predsjednika i dopredsjednika FBIH, Vlade FBIH, a onda neko očekuje da neko ko je iz prošlog mandata može imenovati suca Ustavnog suda FBIH i da završi proceduru. Pitanje je samo koliko tko razumije situaciju u BIH, FBIH i na koji način je tumači i u koje svrhe. Često se zapitamo da li međunarodni predstavnici samo ne razumiju, da li su korumpirani ili ih neko “naloži” da tako moraju govoriti, ali mislim da to ne donosi dobro niti rješenju situacije i krize u BIH koja će, ako se nastavi nerazumijevanje svih koji bi trebali pomoći BIH, eskalirati.
Za promjenu Izbornog zakona BIH posebno su zainteresovani visoki dužnosnici Hrvatske, a premijer te zemlje Andrej Plenković najavio je posjetu predstavnika EU na najvišem nivou, kako bi se uz dijalog došlo do rješenja. S druge strane, član Predsjedništva BIH Željko Komšić kaže kako se zvanični Zagreb nikada neće pitati niti o jednom pitanju u BIH. Ako domaći političari ne mogu sami doći do dogovora uz osudu miješanja susjeda u unutrašnja pitanja naše zemlje, kako onda možemo ići naprijed?
- On (Komšić, op. a.) se nikad neće pitati ništa i on radi ono što kaže SDA, osim što pokušava biti veliki i na kafanski način se odnositi prema državnicima susjednih zemalja. Neko ko obnaša takvu dužnost, zloupotrebljavajući mogućnost da bude izabran bošnjačkim glasovima, trebao bi pročitati Vašingtonski i Dejtonski sporazum, ko su garanti tih sporazuma i s kojim pravom ima neko pomoći BIH da se riješi kriza. Jasno je da Hrvatska želi pomoći Bosni i Hercegovini da kao članica EU i NATO-A želi isto tako da više od tisuću kilometara granice ne dijeli sa zemljom u kojoj bukti kriza, nego želi imati članicu EU i NATO-A i na taj način želi pomoći.
Vi ste jedan od rijetkih političara, vjerovatno i jedini uz Vladu, koji je osudio pokušaj atentata i teško ranjavanje člana Komisije za vrijednosne papire FBIH profesora Mateja Živkovića. Od istražnih organa ste zatražili da što prije otkriju i privedu pred lice pravde nalogodavce i izvršioce ovog gnusnog čina. Do kakvih saznanja ste u međuvremenu došli?
- Neprihvatljivo je da sam među rijetkima koji su osudili taj čin. Radi se o napadu na jednu visoku instituciju Federacije koja je jako važna. Ukoliko država ne može zaštititi one koji štite sustav, onda je pitanje kako ta država funkcionira.
Pokušaji atentata
S druge strane, u javnosti je zanemareno koliko se takvih pokušaja ubistava dogodi. I ja sam bio predmet jednog pokušaja ubistva na autocesti iz poznatih političkih razloga i to nikoga ne interesira. Čak su sud i tužiteljstvo obustavili istragu, jer nema dovoljno dokaza za dalje. To jasno pokazuje nedostatak sustava i time se trebaju baviti visoki predstavnik i ovi naši dušebrišnici koji nam dođu iz svijeta. Trebamo se baviti stvarnim problemima i rješavati ih, a ne izlobiranim aktivnostima. Treba se osigurati da bez pritiska sve državne institucije funkcioniraju, zatim osigurati najveći stupanj demokracije, pravnu državu i pored toga što želimo sigurnost svakog stanovnika, moramo osigurati svim vršiteljima važnih funkcija rad bez pritiska, sukladno zakonu i Ustavu.
Ovlastima do budžeta
Član Predsjedništva BIH Željko Komšić kaže kako bi u BIH mogao doći predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, ali ne zbog izmjena Izbornog zakona.
- Mislim da su Charles Michel i predsjednica EK-A Urusla von der Leyen, na koju se oslanjao Plenković, daleko mudriji i pametniji da bi upali u tu vrstu zamke, smatra Komšić i dodaje da visoki predstavnik treba nametnuti budžet kako bi se mogli realizovati izbori.
- Odgađanje izbora je uvod u veliku političku neizvjesnost, a da li će biti krivične odgovornosti, treba pitati državno Tužilaštvo, dodaje.
Bila bi veća šteta strankama HNS-A ne izaći na izbore. Zagovaramo mirna rješenja koja definiraju poštivanje odluka Ustavnog suda i pravnu državu
Milioni za BIH od UNDP-A
Globalni fond za životnu sredinu odobrio je našoj zemlji 2.790.000 dolara za realizaciju projekta koji se odnosi na poboljšanje održivosti zaštićenih područja, kaže ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Srebrenka Golić.
- Odobrena su nam bespovratna sredstva od 2.790.000 američkih dolara. Projekat traje oko pet godina, a primjena počinje 1. jula, kaže Golić, koja predvodi delegaciju dva entitetska ministarstva tokom posjete Regionalnoj kancelariji Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Istanbulu.
Primopredaja u EUFOR-U
U bazi EUFOR-A u Sarajevu održana je primopredaja dužnosti odlazećeg načelnika EUFOROVOG štaba, brigadnog generala Szilarda Gerofija i novog, brigadnog generala Zoltana Somogyja. Izvještaj o primopredaji potpisali su njih dvojica i komandant EUFOR-A u operaciji Althea u BIH, generalmajor Anton Vessely, piše Fena.
- Obezbjeđivanje sigurnog i stabilnog okruženja za ljude ove prelijepe zemlje ne bi bilo moguće bez predanosti cijelog tima profesionalaca. A ja mogu potvrditi da sam u štapskom osoblju glavne komande EUFOR-A imao upravo takav tim, kazao je Gerofi.