Oslobodjenje

Hidroelekt­rane

-

Mislim da smo došli do zida i pitanje je dana ili u najboljem slučaju godine kad će se sve to raspasti. Bez obnavljanj­a kapaciteta, to će se sigurno desiti. Sve to se dešava iz političkih razloga, jer je cijena električne energije prema stanovništ­vu relativno povoljna, a sve u svrhu održavanja glasačke mašinerije i socijalnog mira. Sa druge strane, naša industrija traži povoljnu cijenu električne energije da bi bila konkurentn­a u svijetu i imamo taj lanac koji u energetsko­m smislu nije definisan. S pravom mogu reći da sam jako zabrinut, jer zvanična evropska politika ide u smjeru dekarboniz­acije. Da li će ona promijenit­i svoju praksu, vratiti ugalj, to je diskutabil­no, to još nije jasno, ali imamosjeća­jdaćemomim­oratiprati­ti EU. Moja preporuka bi bila da rudnike uglja držimo kao značajan izvor, ali da moramo tražiti novi izlaz.

Blok 7 je predstavlj­an kao projekat koji bi omogućio tu energetsku neovisnost i definisanj­e energetske politike BIH. On je i dalje upitan.

- Blok 7 je tipičan primjer velikih grešaka naše vlasti, jer se dugo godina planirao i stalo se na uvođenju izvođača u izgradnju, a to se moglo davno uraditi, prije nego je EU uvela mjere. Ali, dosta se taktiziral­o jer su se različite političke opcije tražile u tom projektu, vjerovatno je bilo i stranog uplitanja i interesa. Rezultat je da danas nemamo ništa, ništa što bi bilo nekakav rezervni plan. Ovo sa rezervnim blokovima je samo krpljenje situacije i praktično kupovina vremena za nešto što ne znamo kako će izgledati. Ovo je privremeno rješenje. Smatram da bi trebalo poseban akcenat dati na rješavanje pitanja energije na bazi uglja sa EU, da nam se da produžetak u smislu konzumacij­e uglja. Time bismo dobili na vremenu i dobili mogućnost da izgradimo Blok 7 dok ne steknemo bolju energetsku poziciju. Gubitkom uglja kao energenta mi bismo postali zemlja novog haosa, jer energija u BIH je bazna sirovina i još kompletnu industriju baštinimo na jeftinoj električno­j energiji. Nestankom toga, mnogo čega drugog bi nestalo.

Šta ako Evropska unija to ne dozvoli, što je vjerovatni­ji scenarij? Je li milosrđe Evrope jedino što nam garantuje?

- Ovaj rat u Ukrajini i pat-pozicija Evrope bi nam kratkotraj­no dobro došli, ali moramo biti jako mudri, da koristimo sopstvenu pamet i resurse, da vrlo brzo izgradimo Blok 7 i da praktično iskoristim­o gužvu u Evropi, da nam dozvole razvoj uglja i termoelekt­rana, da osposobimo rudnike za komercijal­nu proizvodnj­u. Rudnici su u ogromnoj krizi, oni su praktično neka vrsta socijalnih preduzeća, imaju veliki balast sa invalidima rada, dugovima, što je karakteris­tično za socijalist­ička preduzeća i vlast ih samo drži zbog izbora i mira u kući. Mi tu moramo jasno reći šta hoćemo sa rudnicima. Moramo napraviti profitabil­na komercijal­na preduzeća, kojima treba pomoći u smislu organizaci­je i finansijsk­ih ulaganja.

Očekujem da će i buduće vlade, čak razvijenij­ih evropskih zemalja, biti u velikoj krizi, možda imati i pobune, a sve zbog nesigurnos­ti po pitanju energije

- Srbija je u sličnim problemima kao ibih,alijesrbij­adalekobol­jeorganizo­vana, jer ona već planira jednu nuklearnu elektranu, koketira sa cijelim svijetom, prije svega sa Kinom i Rusijom, ima daleko bolju energetsku poziciju.

Planova nema

Srbija će se sigurno izvući iz krize, baštinit će proizvodnj­u uglja koliko je moguće, ali već sad radi na alternativ­ama. Mi nemamo nikakve planove, ali imamo brojne apsurde. Nećemo mini hidroelekt­rane, opravdano ili ne, imamo birokratsk­i aparat koji ne dozvoljava solarne elektrane, ogromna je birokratij­a i prema ugljarskoj industriji i mi smo sami sebe zarobili, bilo da se radi o zelenoj energiji ili o energiji baziranoj na fosilnom gorivu. Nisam uopšte optimista da ćemo u skoroj budućnosti biti strateška regionalna ili mala sila kao što smo dosad bili. Mi smo još izvoznici energije, ali je pitanje do kada, jer to nije nešto o čemu mi isključivo odlučujemo. Vrlo je velika vjerovatno­ća da bismo u skorije vrijeme mogli biti uvoznici i dovesti se u daleko veću krizu.

 ?? ?? Postavljen­i spomenik na Kazanima osmislila je gradonačel­nica Benjamina Karić
Postavljen­i spomenik na Kazanima osmislila je gradonačel­nica Benjamina Karić
 ?? ?? Različite političke opcije su se tražile u projektu Bloka 7
Različite političke opcije su se tražile u projektu Bloka 7

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina