Kaldrma u Mostaru zatrpana automobilima
Djelatnici u Starom gradu Mostara ni nakon pandemije ne mogu se radovati početku sezone zbog brojnih problema sa kojima se susreću. Dok sva turistička mjesta spremna dočekuju goste, Mostar ponovo djeluje kao negostoljubiv domaćin. Već više od godinu i po rampa na ulasku u staru jezgu grada ne radi, zbog čega na kaldrmi uz turiste srećemo i parkirane automobile. Mostar je početkom godine uveo naplatu parkinga, a Mostarci našli dobar način kako doći u srce grada a ne platiti. Denis Drljević godinama u ovom dijelu grada drži zanatsku radnju Abrakabakra.
- Slao sam mailove Gradu i preko određenih gradskih vijećnika uputio zahtjev. Zvali smo više puta Agenciju Stari grad i predsjednika Miralema, da bi odgađali i govorili kako trebaju više rampi postaviti. Treba im navodno vremena, jer ne mogu samo jednu popraviti, a sezona je već počela. Prodaja dozvola za štand krenula je 1. aprila od kada računaju sezonu, a rampu još nisu napravili. Ona ne radi već godinu i po, što znači nije radila cijelu prošlu sezonu, ističe Drljević i dodaje da mu vozila zaklanjaju radnju.
- Morao sam samoinicijativno staviti znakove kako bih to spriječio. Problem stvara i ostalim ugostiteljskim objektima, jer su prolazi do restorana blokirani. Turisti se moraju sklanjati da bi automobili prolazili. Predugo ovo traje i ljudi već znaju da mogu ovdje parkirati i da rampa ne radi, tvrdi Drljević.
Esmin Mušić, ugostitelj, kaže da automobili prolaze kroz terasu gdje se servira hrana gostima.
- Utječe mi na posao, jer je ovo nehigijenski. Kad je puna bašta, konobar mora obilaziti automobile. Kako ne radi rampa, svi ulaze kako hoće i rade šta hoće. Nema se gdje grupa turista dovesti od auta. Svi su se oglušili na pozive. Rekli su nam da će ovo riješiti Komunalno, a oni prebacuju krivicu na drugog, dodaje.
U Komunalnom kažu kako su oni poslali račun te da je na Gradu da uplati novac kako bi počela popravka rampi. konzervativci da donesu strožije zakone o pobačaju i sada čekaju konačnu odluku Vrhovnog suda.
Pravo na izbor
- Vjerujem da je pravo žene na izbor fundamentalno, saopštio je Joe Biden, predsjednik SAD-A, nakon poruka da žene neće tako lako odustati od svog prava.
A pravo na abortus važna je tema i u Evropskoj uniji i svim zemljama Evrope. Malta je jedina zemlja EU koja je u potpunosti zabranila abortus, bez obzira na razloge, a po restrikcijama slijede je Poljska i Mađarska. Iako je Evropski parlament prošle godine izglasao Rezoluciju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima žena, uključujući i pravo na abortus, ona nije pravno obavezujuća.
Bosna i Hercegovina nije u Uniji, ali po restrikcijama prava na abortus, nalaziseizavećnavedenemađarske.prema zakonima u Republici Srpskoj i Federaciji BIH, za prekid trudnoće svaka ženasemožeodlučitidodesetesedmice trudnoće, a prema Zakonu o uslovima i postupku za prekid trudnoće RSA, postojanje uslova za prekid trudnoće određuje specijalista ginekologije i akušerstva zdravstvene ustanove. Nakon
danas se masa toga radi privatno, ističe prim. dr. Begović.
A ako razgovaramo o slobodama, kaže naš sagovornik, “žena ima apsolutno pravo da odluči šta će sa svojim tijelom, naravno u zakonskim okvirima”.
- Ako mi saznamo da postoji anomalija, da ženi treba pomoći, onda ne treba kriti od žene i treba joj saopštiti metode u okviru zakona, kaže prim. dr. Begović.
Dr.enishasanović,specijalistaginekologijeiakušerstvaidirektorjuzavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo, ističe da jedan manji dio trudnica dolazi zbog neželjene savjetovanje. To je naša dužnost, da im damo adekvatne informacije, a da oni na osnovu toga donesu odluku, ističe dr. Hasanović.
Ako je žena odlučila da uradi abortus, a svako ima pravo na takvu odluku, onda moramo pružiti adekvatnu medicinsku skrb, kaže dr.
Enis Hasanović
Šta je alternativa?
U slučaju anomalija, kaže da je veomavažnouraditisvenalazenavrijeme. Važno je i o kakvoj vrsti anomalije je riječ, posebno nakon isteka zakonskog roka, kao i da li se određeni sindromi mogu ili ne mogu tretirati.
- Abortus nije sredstvo kontracepcije, međutim, kada dođe osoba koja ne želi zadržati trudnoću, ona će otići na abortus i pitanje je jasno, hoćemo li medicinski dostojanstveno omogućiti šta treba ili će ona uraditi to ilegalno, kaže dr. Hasanović.
Žene koje su željele prekid trudnoće u zemljama koje su zabranile abortus, to su, kaže dr. Hasanović, radile u drugim zemljama ili ilegalno u neadekvatnim uslovima, često i kod ljudi koji nisu doktori. A to je opasno i neprihvatljivo.
Dr. Aida Bjelopoljak, ginekologinja Opće bolnice Sarajevo, ističe da period između desete i dvadesete sedmice trudnoće, kada govorimo o medicinskom aspektu i medicinski indici