Probudi me kad završi
ima i onih koji će takav tekst razumjeti kao vic i biće im simpatično, nasmijaće se. I neka, lijepo je to. Međutim, nas interesuju oni koji razumiju, i oni su ciljna grupa. Taj crni humor nije puka zezancija, udvaranje, umiljavanje. To je ruganje. A rugati se na takav način nije lako. I volim kada to neko poveže sa lakoćom pripovijedanja, lakoćom pisanja. Znači da je uspjela moja borba sa teškim riječima. Da sam uspio da izlijem iz sebe nakupljenu gorčinu. Taj crni humor, ili humor, dolazi iz prkosa, iz inata prema nečemu na šta kao individue ne možemo da utičemo. Zbog toga je tu prvo lice jednine. Zbog toga priče djeluju ubjedljivo, a čitaoci ih doživljavaju svako na svoj način.
U ovim pričama ima mnogo sjevera Crne Gore, Bijelog Polja, Godijeva... Koliko je piscu važan zavičaj i u kojoj mjeri nas oblikuje mjesto gdje živimo?
- U ovim pričama ima ljudskog. Univerzalnog. I onog što tišti svakog čovjeka. Rijeka Lim, koja protiče kroz sjever Crne Gore, reče neko, krvotok je crnogorske književnosti. U Limskoj dolini su rođeni, osim Njegoša, svi veliki crnogorski pisci. Sada, kada se pojavi pisac u Limskoj dolini, on ima veliku obavezu i odgovornost. Kada se pojavi pisac u Limskoj dolini, to je kao kad se đak nađe u odjeljenju sa sve peticašima. Tu ili si pukovnik ili si pokojnik. U prilog važnosti zavičaja za pisca, podsjetiću na ono što je Ćamil Sijarić jednom rekao: “Pisac bez zavičaja, pisac je bez osnove.”
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu organizuje 19. maja u 19 časova promociju knjige savremene bosanskohercegovačke drame na poljskom jeziku. Riječ je o knjizi “Probudi me kad završi. Izbor nove drame iz Bosne i Hercegovine”, izbor i uredništvo - Gabrijela Abrasvič i Martina Lehman, Lođ: Pozorišni institut “Mječislav Herc”, MESS Sarajevo, Mazowiecki institut kulture Varšava, 2020, str. 461.
U promociji će, kako je najavljeno iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, učestvovati i o knjizi govoriti Nihad
Kreševljaković, direktor MESSA u Sarajevu i koizdavač knjige, Adnan Lugonić, dramski pisac, autor prevedene drame “Neće biti smak svijeta”, Magdalena Koch, prevoditeljka i koautorka uvodne riječi u antologiji “Trans-formacije tradicije i savremenosti - drama i pozorište u BIH”, profesorka slavistike na Univerzitetu ‘’Adam Mickjevič’’ (Uniwersytet im. Adama Mickiewicza) u Poznanju, Dominika Kanjecka (Kaniecka), prevoditeljka i slavistkinja, naučnica na Jagjelonjskom univerzitetu (Uniwersytet Jagielloński) u Krakovu.