Nije do naroda, već do radikalni
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome da li EUFOR i NATO čuvaju Bosnu i Hercegovinu. Sagovornici su bili Duško Vejnović, profesor Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjoj Luci, i Armin Kržalić, profesor Fakulteta za sigurnosne stud
Omer Karabeg: EUFOR je početkom marta nakon ruske invazije na Ukrajinu poslao dodatnih 500 vojnika u Bosnu i Hercegovinu. Da li mislite da je to bilo neophodno?
Duško Vejnović: Ako je to bila procjena komandanta EUFOR-A, onda je to bilo opravdano. Inače, mislim da je Bosna i Hercegovina relativno bezbjedna što se tiče rizika i prijetnji, ali nadzor i kontrola EUFOR-A nisu suvišni.
Izborna godina
EUFOR je zadužen za provođenje vojnog dijela Dejtonskog sporazuma, ali ima i policijske nadležnosti u borbi protiv organizovanog kriminala. U prvom redu terorizma, trgovine oružjem i narkoticima. Svako normalan će to podržati.
Armin Kržalić: Činjenica je da smo gotovocijeluprošluipočetkomovegodine imali razne političke krize koje su ugrožavale sigurnost građana. Mnogo građana je napuštalo zemlju zbog straha šta će biti sutra, bojeći se da bismo se ponovo mogli vratiti u devedesete jer su mediji bili prepuni informacija da su političari, da bi ostvarili lične interese, spremni ugroziti čak mir u Bosni i Hercegovini. Zbog toga je procijenjeno da se pošalje dodatni kontingent vojnika EUFOR-A. Iako smatram da 1.200 vojnika EUFOR-A, koliko ih se sada nalazi u Bosni i Hercegovini, nije sila koja može spriječiti sukobe, sa psihološkog aspekta dobro je da su oni tu i da ih ljudi vide.
Omer Karabeg: Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je komandantu EUFOR-A Antonu Weselyju da pojačano prisustvo vojnika EUFOR-A u naseljenim mjestima izaziva uznemirenost i zabrinutost građana Republike Srpske. Istog mišljenja je i Milorad Dodik, koji kaže da se vojnici nalaze pred školama, vrtićima i javnim ustanovama, prije svega u Banjoj Luci, i uznemiravaju stanovništvo. Da li je stanovništvo Republike Srpske stvarno uznemireno zbog vojnika EUFOR-A na ulicama gradova?
Duško Vejnović: To su političke izjave. Treba imati u vidu da je ovo izborna godina. Ja ne vidim da su građani uznemireni. Dobar dio građana u Republici Srpskoj smatra da je, kad se mi sami - Srbi, Bošnjaci i Hrvati - nismo mogli dogovoriti o zajedničkom životu i pravnoj državi, morao doći neko drugi, u ovom slučaju snage Evropske unije, da nadziru, kontrolišu i sarađuju sa policijskim organizacijama u Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i distriktu Brčko. Uznemireni mogu biti samo pojedinci i grupe koje se bave organizovanim kriminalom, švercom narkotika i oružja i terorizmom. Institucije moraju funkcionisati onako kako je regulisano Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom. A ako se želi mijenjati Ustav, onda to treba raditi kroz institucije sistema pravnim procedurama, civilizovano i odgovorno. Nisam za populizam, nisam za to da se izaziva netrpeljivost. To ne odgovara nijednom narodu u Bosni i Hercegovini. Ljudima je do pristojnog života, da njihova djeca i unučad ostanu u Bosni i Hercegovini, da imaju posla,dasemoguženiti,udavati,zasnivati porodice i bezbjedno živjeti.
Armin Kržalić: Mislim da tvrdnje gospođe Cvijanović i gospodina Dodika ne stoje i da su kontraproduktivne i sa aspekta sigurnosti i sa aspekta radikalizacije stanovništva. Radikalni Dodikovi stavovi prema međunarodnim institucijama,premaohr-uivisokom predstavnikuchristianuschmidtudoveli su do toga da je u Banjoj Luci bilo javnih prijetnji smrću visokom predstavniku na koje Dodik nije ni reagovao, nekmoli da ih je osudio. To je klasičniprimjerkakopolitičariradikalnim stavovima mogu proizvesti ekstremizam. Pitanje je samo da li ćemo imati i terorizam, pa da neko nasiljem krene protiv međunarodnih institucija.
Omer Karabeg: Da li se Bošnjaci, povratnici u Republiku Srpsku, osjećaju bezbjednijim nakon dolaska dodatnih snaga EUFOR-A?
Armin Kržalić: Naravno. Povratnici u međunarodnim snagama vide zaštitu. Ako se stalno ponavljaju iste prijetnje povratnicima, ako im se upada u vjerske objekte, a policija ne reaguje, onda se oni ne osjećaju sigurno. Zbog toga im je drago da u svojim mjestima vide vojnike EUFOR-A.
Omer Karabeg: Mandat snaga EUFOR-A traje godinu i ističe u novembru ove godine. Može ga obnoviti samo Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Da li bi Rusija mogla staviti veto na produženje mandata? Ima dosta takvih nagovještaja.
Duškovejnović:sobziromnanovu situaciju u svijetu u kojoj se Rusija nalazi na jednoj, a veći dio svijeta na drugoj strani, moguće je da se stvari zakomplikuju. Pretpostavljam, međutim, da je u tom slučaju moguća transformacijameđunarodnognadzoraikontrole uz saradnju sa policijskim organizacijama i Obavještajno-bezbjednosnom agencijom Bosne i Hercegovine. Inače, za razliku od kolege Kržalića, mislim je sadašnji broj vojnika EUFORA dovoljan. Jer, ukoliko bi došlo do nekog oružanog sukoba, EUFOR i NATO bi sigurno brzo reagovali i neutralisali svaki pokušaj ekstremista. Ali nadam se da Rusija ipak neće staviti veto uz pretpostavku da im nije do sukoba na Zapadnom Balkanu.
Armin Kržalić: Može se pretpostaviti da će Rusija ići u pravcu stavljanja veta. S druge strane, ima najava da se stav Rusije neće mijenjati i da ona nema ništa protiv međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini, ali ne znam koliko se može vjerovati Rusiji s obzirom na to da je tvrdila da neće napasti Ukrajinu, pa je onda izvršila agresiju. Ne vjerujem političkim izjavama Kremlja. Mislim da sve zavisi od lobiranja u Vijeću sigurnosti. Ali bez obzira na to šta će se dogoditi u Vijeću sigurnosti, međunarodne snage će ostati u Bosni i Hercegovini. Možda će im se promijeniti naziv, ali one će ostati.
Omer Karabeg: Milorad Dodik je protiv produženja mandata EUFOR-A. On kaže da neće dati saglasnost za produženje. Da li je potrebna njegova saglasnost kao člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine?
Duško Vejnović: Vanjsku politiku po Ustavu vodi Predsjedništvo. Postoji i veto u smislu zaštite nacionalnog interesa. Ipak, hoću da vjerujem da će se i na nivou Predsjedništva i na nivou zakonodavne vlasti usaglasiti taj stav. Ukoliko interes Bosne i Hercegovine bude da ostanu međunarodne snage, vjerujem da će one ostati bez obzira na protivljenja.
Arminkržalić:nevidimniustavna, ni zakonska ovlaštenja za takvo nešto zato što je misija EUFOR-A naslijedila misiju SFOR-A, a njena uloga je definisana u Aneksu 1A Dejtonskog sporazuma, gdje je jasno rečeno da međunarodne snage za provedbu vojnih aspekata mirovnog rješenja mogu biti raspoređene na području Bosne i Hercegovine. Ne znam gdje su gospodin Dodik i njegovi pravnici našli uporište za svoje stajalište. Može on izraziti svoje negodovanje, kao što to mogu i drugi članovi Predsjedništva, ali moramo se pridržavati onoga što je napisano u Dejtonskom sporazumu.
Duško Vejnović: Vojni aspekti provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma su jasni. To je na snazi. Moguće je da se stavi veto, međutim, ja sam ubijeđen da će snage EUFOR-A ostati u Bosni i Hercegvini ukoliko to bude opredjeljenje glavnih garanata Dejtonskog sporazuma.
Omer Karabeg: Koje su alternative EUFOR-U ako bude stavljen veto na produženje njegovog mandata?
Armin Kržalić: Alternativa je jednostavna - snage NATO saveza. U pomenutom Aneksu 1A precizirano je da se daje saglasnost NATO savezu da može uspostaviti snage koje će djelovati pod pod njegovom komandom. Takođe postoji saglasnost da druge države mogu pomoći u provedbi vojnih aspekata mirovnog sporazuma. Ponavljam, međunarodne snage će ostati u Bosni i Hercegovini i ako Rusija stavi veto na produženje mandata
Međunarodne snage će ostati u BIH i ako Rusija stavi veto na produženje mandata EUFOR-A. Samo je u pitanju u kojem će to biti paketu, uvjeren je Kržalić
EUFOR-A. Samo je u pitanju u kojem će to biti paketu.
Omer Karabeg: Kakva je uloga oružanih snaga Bosne i Hercegovine u očuvanju mira u Bosni i Hercegovini? Mogu li one da čuvaju mir bez pomoći međunarodnih snaga?
Duško Vejnović: Uloga Oružanih snaga Bosne i Hercegovine regulisana je zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. One imaju izuzetno dobru saradnju sa EUFOR-OM i NATO-OM i kooperativnu saradnju sa Vojskom Srbije, Oružanim snagama Republike Hrvatske i drugim vojskama zemalja regiona.
Omer Karabeg: Narodna skupština Republike Srpske usvojila je početkom decembra prošle godine zaključke u kojima se kaže da Vlada u roku od 6 mjeseci treba da pripremi zakon o prenošenju nadležnosti u oblasti bezbjednosti i odbrane sa države Bosne i Hercegovine na Republiku Srpsku. To bi značilo formiranje vojske Repu