Naša je zemlja 11. na svijetu po po
Kina i Indija, najmnogoljudnije zemlje, favoriziraju zeleni čaj, ali ostatak svijeta dan započinje razbuđujući se kavom
D anas ćemo pričati o drugom najpopularnijem svjetskom toplom napitku koji nam već nekoliko stoljeća svakodnevno uljepšava život - kavi. Kina i Indija, najmnogoljudnije zemlje, favoriziraju zeleni čaj, ali ostatak svijeta dan započinje razbuđujući se kavom.
Na povratku s hadža
U prirodi postoji 125 vrsta grmova koji pripadaju rodu kavovki ili kava, lat. Coffea, unutar obitelji broćika, lat. Rubiaceae, od kojih možemo dobiti kavu. Dvije glavne vrste koje se komercijalno uzgajaju su kava arabika, lat. Caffea arabica, koja je najcjenjenija vrsta, porijeklom sa jugozapadnih visoravni Etiopije i visoravni
Instant-kava se kod nas smatra izumom modernog doba mada to nije istina jer je izumljena u drugoj polovini 18. st. u Britaniji, ali nije zaživjela ni tada ni 1890. kada je Novozelanđanin David Strang razvio varijantu ovog napitka i zato ju stanovnici ovog otoka svojataju, što nije točno. Tek kada je japanski znanstvenik Satori Kato 1899. god. na osnovi izuma za pripremu instantčaja uspio dobiti prvu instantkavu, ona je ličila na ovu koju mi danas pijemo. Mnogi smatraju kako instant-kava u biti nije kava, a to nije točno.
Instant-kavu čine granule kave koje su topive u vodi. Neobičnog su izgleda, što izaziva sumnju, no takav oblik se Boma u jugoistočnom Sudanu te planine Marsabit u sjevernoj Keniji i kava robusta, lat. Coffea canephora, porijeklom iz zapadne i središnje, podsaharske Afrike, od Gvineje do Ugande i južnog Sudana.
Kavovke su zimzeleni grmovi ili manja stabla koja mogu narasti do pet metara kada se ne orezuju. Listovi su tamnozeleni i sjajni, obično 10-15 cm dugi i šest cm široki, jednostavni, cjeloviti i nasuprotni. Cvjetovi su jednostavni i istovremeno cvjetaju u grozdovima mirisnih bijelih cvjetova. Nakon cvjetanja slijedi nastanak ovalne bobice od oko 1,5 cm. Kada su nezrele, zelene su i sazrijevaju do žute, zatim grimizne, prije nego što pocrne sušenjem. Svaka bobica obično sadrži dvije sjemenke, ali 5-10% dobiva kroz dva procesa sušenja. Sam početak pravljenja instant-kave započinje klasičnim koracima, kava se prži, pa zatim i melje, onda se topivi sastojci iz mljevene kave izvlače u posebnom spremniku za isparavanje i nakon toga kava prolazi kroz jednu od dvije moguće metode sušenja prilikom čega se pazi da
Prema legendi, preci naroda Oromo iz Etiopije prvi su prepoznali energetski učinak kave nakon što su vidjeli kako koze postanu živahnije nakon jedenja ove biljke. Međutim, ne postoje izravni dokazi koji bi potvrdili konzumaciju kave prije 15. st. među afričkim stanovništvom i njeno korištenje kao stimulansa ili koji bi nam otkrili točno mjesto početka njenog uzgoja.
Priča o Kaldiju, etiopskom kozaru iz 9. stoljeća koji je otkrio stimulirajući učinak kave, pojavila se u pisanom obliku tek 1671. godine i vjerojatno je apokrifna, dvojbene autentičnosti. Druga legenda pripisuje otkriće kave šeiku Omaru. Prema staroj kronici, Omar, koji je bio poznat po svojoj sposobnosti da izliječi bolesne molitvom, bio je prognan iz Moke u jemensku pustinjsku pećinu.
Izgladnio, Omar je žvakao bobice iz obližnjeg grmlja, ali je otkrio da su previše gorke. Pokušao je ispeći sjemenke kako bi poboljšao okus, ali su postale tvrde. Zatim ih je pokušao prokuhati kako bi sjemenke omekšale, što je rezultiralo mirisnom smeđom tekućinom. Nakon što je popio tekućinu, Omar je bio revitaliziran i uspio je preživjeti bez hrane bobica ima samo jednu. Bobice arabice sazrijevaju za šest do osam, dok za robustu treba devet do 11 mjeseci.
Najraniji vjerodostojni dokazi o pijenju kave ili poznavanju stabla kave pojavljuju se sredinom 15. st. u Jemenu. Sjemenke kave su prvi put pržene i kuhane na sličan način kao danas na području Arabije, u sufijskim krugovima gdje je korištena kako bi ostali budniji tijekom vjerskih rituala. Do 16. stoljeća kava se raširila po ostatku Bliskog istoka, Perziji, Turskoj i Sjevernoj Africi. Jedan od prvih zapisa u Evropi datira iz 1583. god. iz pera Leonharda Rauwolfa, njemačkog liječnika, koji nakon desetogodišnjeg putovanja po Bliskom istoku opisuje kavu ovim riječima: “Napitak crn kao tinta, koristan protiv brojnih ne izgubi specifičnu aromu.
Prva je metoda sušenja raspršivanjem. Tijekom postupka sušenja koncentrat kave se pomoću raspršivača, kroz vruću zračnu struju, prenosi u poseban spremnik. Tamo se taj koncentrat uz vrući i suhi zrak na temperaturi od 250 °C u sekundi pretvara u fini prah. Druga i modernija metoda je sušenje zaleđivanjem, a za razliku od prve, gdje se koristi vruća zračna struja, u ovoj se ekstrakt kave na vrlo kratko vrijeme zaledi na -40 °C te se smješta u vakuumske odjeljke. U takvom zaleđenom stanju se kava melje, a tijekom kontakta sa zrakom od 50 °C voda prelazi u plinsko stanje i dio kave koji ostane krut je ono što nazivamo instant-kava. danima. Kako su priče o ovoj “čudotvornoj drogi” stizale do Moke, Omar je zamoljen da se vrati i uskoro je proglašen svecem. Legenda je nastala u Moki, jemenskom lučkom gradu na obali Crvenog mora i od 15. do 18. st. bila je najveća luka za trgovinu kavom arabikom.
Dugo se smatralo da kava raste u okolici grada, pa se arabika nazivala mocha ili mocha sanani, odnosno kava iz Sane, glavnog grada Jemena, i u nekim dijelovima svijeta taj se naziv još koristi, ali se ustvari radi o arabiki. bolesti, posebice želučanih. Njegovi potrošači uzimaju ga ujutro, u porculanskoj šalici i sastoji se od vode i plodova grma koji se zove bunnu”.
U to doba prve sjemenke kave prokrijumčario je s Bliskog istoka sufi Baba Budan ili Baba Budandžiri, iz Jemena na Indijski potkontinent, kada se vraćao sa hadža tako što je sakrio sedam svježih zrna u bradi jer do tada su sirova, zelena zrna bila sterilizirana vrućom vodom kako se ne bi mogla razmnožavati. Prve biljke uzgojene iz tih sjemenki posađene su u današnjoj indijskoj državi Karnatak i tada počinje širenje uzgoja i konzumacije kave.
U Veneciju stiže početkom 17. st. preko trgovine sa Sjevernom Afrikom, najviše Egiptom, i Bliskim istokom koji je tada dio Osmanskog carstva i od tuda se širi dalje po Europi. Prvotno se smatrala “muslimanskim pićem” dok ju papa Klement VIII 1600. god. nije proglasio i “kršćanskim pićem”. Prva europska kavana otvorena je u Rimu 1645.
Nizozemski ogranak Istočnoindijske kompanije bio je prvi koji počinje s uvozom kave u većim količinama i Nizozemci kasnije počinju s uzgojem u svojim kolonijama na Javi i u Cejlonu. Prvi izvoz indonezijske kave s Jave u Nizozemsku dogodio se 1711. godine. Britanski ogranak Istočnoindijske kompanije bio je zaslužan za popularizaciju kave u Engleskoj. U Francusku je kava uvezena 1657, a u Austriju i Poljsku nakon bitke kod Beča 1683. godine, kada je kava zarobljena iz zaliha poraženog velikog vezira Kara Mustafe.
Danas se zelene kave u zrnu proizvede 175.647.000 vreća od 60 kg, a predvodi Brazil sa 40% ukupne svjetske proizvodnje, i to posljednjih 150 godina, a slijede ga Vijetnam, Indonezija
i Kolumbija. Najveći potrošači kave su nordijske zemlje, Finska 12 kg kave po stanovniku i Norveška - 10 kg po stanovniku te Island, Danska, Nizozemska i Švedska, a slijede ih Švicarska i Belgija u kojima se troši tri puta više nego u SAD-U. U Bosni i Hercegovini se troši 6,1 kg kave godišnje po stanovniku i nalazimo se na 11. mjestu po potrošnji u svijetu, u Sloveniji 5,8 kg, u Hrvatskoj 4,9, u Srbiji 4,4 kg, dok Turci piju samo 0,34 kg kave po stanovniku, tako da mi pijemo gotovo pa 20 puta više kave od Turaka.
Sirovo zrno kave sadrži oko 850 različitih kemijskih spojeva, a prženo oko 350, od kojih su više od polovice aromatski spojevi koji određuju okus pića, što kavi donosi naslov najmirisnijeg pića. Od mineralnih tvari, u kavi su zastupljeni kalij, magnezij i kalcij. Ovi anorganski elementi su dio kostiju, osiguravaju rad mišića, reguliraju rad srca, krvnih žila i mozga. Ukupna količina ugljikohidrata u zrnu sirove čini oko 50% njene mase i tu se nalaze jednostavni šećeri - saharoza i fruktoza te složeni polisaharidi celuloza, vlakna i pektinske tvari, naravno, sadrži i masti i bjelančevine, ali mi ne jedemo zrna kave, već pijemo napitak od nje tako da je besmisleno govoriti o kalorijskoj ili nutritivnoj vrijednosti kave, ali zato alkaloidi kojima je kava bogata dolaze u naš organizam i upravo zato ju volimo.
Glavni je sastojak kave, koji je i dobio ime po njoj jer je prvi put izoliran iz zrna kave, kofein. On spada u alkaloide i ima stimulirajuće djelovanje na središnji živčani sustav, odnosno u određenim količinama povećava mentalne i fizičke performanse. Prema današnjim zahtjevima, u proizvodnji kofeinske kave u njoj mora biti najmanje 0,7% kofeina,
Na scenu stupaju smeđe ekstenzije koje ističu ten i čine prirodan izgled
što ovisi o stupnju zrenja zrna kave i prženju zrnaca. Pri toj koncentraciji jedna čajna žličica svježe mljevene prirodne kave sadržavat će 0,1-0,2 grama čistog kofeina, što je sasvim dovoljno za postizanje odgovarajućeg, željenog učinka. Ne preporuča se prekoračiti dozu kofeina iznad 0,3 grama u vremenu 3-4 sata jer suvišna količina se manifestira kroz povećanu razdražljivosti, poremećaje spavanja i pojačani rad srca.
Drugi alkaloid prisutan u kavi je trigonelin, inače bez okusa i mirisa, ali se pečenjem pretvara u piridin, tvar koja kavi daje specifičnu aromu. Još jedno sjajno kemijsko svojstvo trigonelina je njegov bliski kemijski odnos s nikotinskom kiselinom, vitamin B3, molekula nikotinske kiseline dio je trigonelina i lako se oslobađa pri zagrijavanju, što osigurava stalnu količinu vitamina B3 u piću. Vitamin B3 igra važnu ulogu u metabolizmu tijela i potiče aktivnost živčanog sustava. Nikotinska kiselina nije jedini vitamin B koji se nalazi u zrnu kave. Nakon odgovarajuće obrade prirodne kave, u napitku je pronađena čitava paleta vitamina ove skupine, kao i prisutnost vitamina A uključenog u rast i razvoj, vitamina D, koji poboljšava apsorpciju kalcija i fosfora u crijevima te vitamina E, koji sudjeluje u procesima reprodukcije i jača imunološki sustav. Proces apsorpcije i probave svih nutrijenata iz kave dodatno je stimuliran kofeinom. Kava može imati i pozitivne i negativne učinke na ljudsko tijelo, što izravno ovisi o individualnim karakteristikama osobe i količini konzumiranog pića na dan.
Pamćenje i raspoloženje
Najpozitivniji učinak kave, zbog kojeg je i poznata u našoj kulturi, taj je da nas razbuđuje, smanjuje osjećaj umora i povećava nam razinu energije. Najviše zbog djelovanja kofeina, koji je trenutno najčešće konzumirana psihoaktivna tvar u svijetu. Nakon što popijete kavu, kofein se apsorbira u vaš krvotok. Odatle putuje do vašeg mozga. U mozgu kofein blokira inhibitorni neurotransmiter adenozin. Kada se to dogodi, povećava se količina drugih neurotransmitera poput norepinefrina i dopamina, što dovodi do pojačanog otpuštanja neurona. Mnoge kontrolirane studije na ljudima pokazuju da kava poboljšava različite aspekte moždane funkcije - uključujući pamćenje, raspoloženje, budnost, razinu energije, vrijeme reakcije i opću mentalnu funkciju.
Kofein se nalazi u gotovo svakom komercijalnom dodatku za sagorijevanje masti i to s dobrim razlogom. Jedna je od rijetkih prirodnih tvari za koje je dokazano da pomažu u sagorijevanju masti. Nekoliko je studija pokazalo da kofein može ubrzati metabolizam za 3-11%. Druge studije pokazuju da kofein može povećati sagorijevanje masti za čak 10% kod pretilih i 29% kod mršavih osoba, ali se ti učinci smanjuju kod dugotrajnog konzumiranja kave. Kofein stimulira živčani sustav signalizirajući masnim stanicama da razgrađuju tjelesnu masnoću, ali, također, povećava razinu adrenalina u krvi. Kofein razgrađuje tjelesne masti, čineći slobodne masne kiseline dostupnima kao gorivo. S obzirom na ove učinke, nije iznenađujuće da kofein u prosjeku može poboljšati tjelesne performanse za 11-12%. Stoga ima smisla popiti jaku kavu oko pola sata prije nego što krenete u teretanu.
S obzirom na to da je manje vjerojatno da će oni koji piju kavu oboljeti od mnogih bolesti, logično je da bi vam kava mogla pomoći da živite dulje, postoje studije čiji nam rezultati govore da oni koji piju kavu žive dulje i imaju manji rizik od prerane smrti. Za ljude koji se hrane standardnom zapadnjačkom prehranom kava može biti jedan od najzdravijih aspekata njihove prehrane. To je zato što kava ima dosta antioksidansa i istraživanja pokazuju da mnogi ljudi dobiva više antioksidansa iz kave, nego iz voća i povrća zajedno.
Kod kupovine kave trebate imati na umu da arome lako hlape i da kava ne može stajati dugo ukoliko nije u originalnom pakovanju. Prije se kava kupovala sirova, zelena i onda smo ju sami pekli kod kuće, pa onda mljeli u količinama koje su nam bile potrebne. Danas je to prava rijetkost i uglavnom ju kupujemo već pečenu i mljevenu, a takva ima kraći rok.
U svakom slučaju, savjetujem vam da pogledate nedjeljnu epizodu emisije “Šta ću ručku?” u kojoj ćemo pripremati jela s kavom.
Tokom prošle godine akcenat je bio na različitim nijansama sjena, dozvoljena nam je igra bojama i nude nijanse su otišle u zaborav. Ova činjenica je mnoge profesionalne šminkere obradovala i sada mogu u svojim salonima da se takmiče sami sa sobom i stvaraju prava mala remek-djela. Zakoračili smo u 2023. godinu koja će upotpuniti trend isticanja očiju i generalno gornjeg dijela lica uz upečatljive trepavice. Na koji način ih možete istaći, otkrivamo u narednim redovima.
Prvi put na scenu stupaju smeđe ekstenzije trepavica, koje ističu naš ten i čine da izgledamo prirodno. Napokon možete da istaknete oči, ali i zadržite prirodni, nježan izgled, što nije moguće sa gustim i crnim ekstenzijama koje su dramatične. Ono što je mana smeđih trepavica je činjenica da ističu svjetao ten, tako da će dame sa svijetlom puti morati da koriste veću količinu rumenila kako bi izgledale svježe i odmorno. Realno gledano, sada napokon imamo ekstenzije koje možemo nositi u svim prilikama.
Imamo utisak da je cijelim svijetom zavladao mačkasti pogled, a to nam i makeup stručnjaci potvrđuju. Mačkasti oblik očiju i način šminkanja biće popularan i u toku ove godine, samo što se ovog puta akcenat stavlja i na trepavice. Možete zalijepiti po pola ekstenzije tako da trepavice dobiju volumen na samom kraju oka i doprinesu mačkastom izgledu. Profesionalci su otišli korak dalje i precizno lijepili trepavicu tako da je blago podignu pri vrhu oka, zatim dio kože koji je ispod trepavice prikriju ajlajnerom, a sve kako bi dodatno vizuelno podigli oko.
Žene koje obožavaju nadogradnju trepavica u okviru kozmetičkih salona imale su priliku da čuju nešto više o takozvanim mokrim trepavicama. Specijalizovane dlačice izgledaju kao da su mokre, a vi sa ovakvim ekstenzijama izgledate kao da ste izašli iz bazena.
Šalu na stranu, ovakve trepavice su tu da doprinesu svježem izgledu kože lica. Možete se poigrati različitim dužinama ekstenzija jer mokre trepavice izgledaju mnoge prirodnije kada su guste i dugačke u poređenju s klasičnom nadogradnjom koja može biti napadna ako su trepavice nešto duže.
Ekstenzije u boji, ali i pojedinačne trepavice koje lijepe profesionalci su također u boji, tako da nema opravdanja ako ih zanemarite. Ljubičasta boja će biti u fokusu u ovoj godini, međutim, to ne znači da ne možete isprobati različite nijanse, pogotovo ako imate svijetle oči i uklopite trepavice s bojom očiju. Uživajte u novim, kreativnim trendovima.