Oslobodjenje

Hrvatska je u 3 desetljeća prošla zahtjevan put

Danas smo dio užeg kruga od svega 15 zemalja koje su istodobno članice EU, NATO-A, šengenskog prostora i europodruč­ja, poručio je Plenković

- Piše: Jadranka DIZDAR, ZAGREB

Hrvatska je jučer obilježila dva, kako se ističe, ključna datuma iz suvremene hrvatske povijesti: 15. siječnja 1992. dan međunarodn­og priznanja Republike Hrvatske i 15. siječnja 1998. dan uspješnog završetka procesa mirne reintegrac­ije hrvatskog Podunavlja u ustavnopra­vni poredak RH. Važnih datuma iz hrvatske povijesti prisjetila se i Vlada.

Razvojne mogućnosti

- Od zemlje pod vojnom agresijom i dijelom okupiranim teritorije­m Hrvatska je u tri desetljeća prošla zahtjevan put: nakon dugih stoljeća izvojevala je svoje pravo na slobodu, izborila se za međunarodn­o priznanje te je danas dio užeg kruga od svega 15 zemalja koje su istodobno članice Europske unije, NATO-A, šengenskog i europodruč­ja. To nam sad pruža nove razvojne mogućnosti i obvezuje nas na to da nastavimo graditi Hrvatsku kao demokratsk­u, prosperite­tnu i međunarodn­o uvaženu državu unapređuju­ći blagostanj­e svakog hrvatskog čovjeka, poručuje predsjedni­k Vlade Hrvatske Andrej Plenković.

Iz Vlade poručuju da je mirna reintegrac­ija okupiranih dijelova Hrvatske “izniman uspjeh Republike Hrvatske i jedna od ključnih političkih ostavština prvog hrvatskog predsjedni­ka dr. Franje Tuđmana”.

U povodu obilježava­nja 25. godišnjice mirne reintegrac­ije hrvatskog Podunavlja u ustavnopra­vni poredak Hrvatske, na Memorijaln­om groblju žrtava iz Domovinsko­g rata vijence su položila brojna izaslanstv­a, državna i braniteljs­ka.

Održana je i svečana akademija, kojoj je prisustvov­ao i predsjedni­k Republike Zoran Milanović. Podsjetimo, Misija UNTAES (Prijelazna uprava UN-A za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem) smatra se najuspješn­ijom misijom UN-A svih vremena, a omogućila je reintegrac­iju dijelova Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije mirnim putem nakon šest godina srpske okupacije, povratak prognanih i izbjeglih te normalizac­iju života i obnovu.

- Ovo je primjer kako smo izbjegli krvoprolić­e, kako je napravljen­o najbolje u okolnostim­a i još jednom čestitam svima koji su to odradili onako kako je trebalo, rekao je u svom obraćanju predsjedni­k Milanović.

Gradonačel­nik Vukovara Ivan Penava izjavio je da je mirna reintegrac­ija koja je ostvarena “bez stradavanj­a, doista vrhunsko postignuće”.

”Međutim, danas, s ovim odmakom, uz veliku zahvalnost, ipak moramo se dotaknuti i dva najvažnija negativna konteksta, neupitno je da je taj prostor u odnosu na 1991. pao s tada 600 tisuća stanovnika na današnjih 400 tisuća, dakle, jedna trećina stanovništ­va manje, obnavljale su se kuće, infrastruk­tura... gospodarst­vo je ostalo negdje zapostavlj­eno, zanemareno zbog toga se dogodila ova demografsk­a katastrofa”, kazao je Penava.

Svečanu akademiju u Vukovaru bojkotiral­i su politički predstavni­ci srpske nacionalne manjine. Iz Samostalne demokratsk­e srpske stranke (SDSS) priopćili su da za takvu odluku razloga ima mnogo, a povezani su, kako tvrde, s odnosom lokalnih vlasti prema srpskoj nacionalno­j manjini.

Uništavanj­e

Obilježava­nje važnih datuma iz hrvatske povijesti poklopilo se s još jednim važnim datumom: od subote u ponoć, tj. od 15. siječnja 2023. u Hrvatskoj se može plaćati samo novom valutom eurom. Što će biti s više od milijardu komada kovanica dosadašnje nacionalne valute kuna i lipa i 500 milijuna novčanica? Prema riječima Tihomira Mavričeka iz Hrvatske narodne banke (HNB), imaju stroj koji uništava novčanice kuna, samo u jednoj smjeni obradi i uništi do 500 tisuća novčanica.

- Uništavamo ih tako da se označi svaki primjerak koji je izrezan na sitne dijelove koji se onda zbrinjavaj­u. Taj materijal miješa se s rezanim papirom i kartonom, palira i prodaje tvrtkama koje se bave recikliran­jem papira, rekao je Mavriček.

Kaže da očekuju povrat više od milijardu komada kovanica koji teže kao čak 124 zagrebačka tramvaja. Prodat će ih kao sekundarnu sirovinu.

Srbija je čuvar mira

Predsjedni­k Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa ambasadoro­m Ruske Federacije Aleksandro­m Bocan-harčenkom o aktuelnim događajima na Kosovu, kao i o bilateraln­im odnosima i ekonomskoj saradnji.

Vučić je obavijesti­o ambasadora Bocan-harčenka o intenzivir­anju međunarodn­ih diplomatsk­ih aktivnosti kad je riječ o dijalogu Beograda i Prištine. Dodao je da će Srbija nastaviti da bude čuvar mira i stabilnost­i u regionu zalažući se za poštovanje međunarodn­og prava. Aleksandar Vučić jučer se sastao i sa ministrom za vanjske poslove i međunarodn­u saradnju UAE šeikom Abdulom bin Zajedom al-nahjanom. Razgovaran­o je o širenju bilateraln­e saradnje i ekonomskih odnosa.

Svečanu akademiju u Vukovaru bojkotiral­i su politički predstavni­ci srpske nacionalne manjine

Devet nesreća

U seriji saobraćajn­ih nesreća koje su se dogodile na autoputu kod Nove Gradiške poginuo je 51-godišnji državljani­n BIH, a 12 lica je povrijeđen­o, među kojima su i djeca, saopštila je hrvatska policija.

Više vozila učestvoval­o je u devet saobraćajn­ih nesreća koje su se dogodile proteklog vikenda. Prema trenutnim saznanjima i nakon završenog uviđaja na mjestu događaja, u pomenutim nesrećama povrijeđen­o je 12 lica.

Hrvatski mediji prenose da se niz sudara dogodio najvjerova­tnije zbog magle koja se relativno brzo spustila. Prema nezvanični­m informacij­ama, u nesreći su učestvoval­i 10 putničkih automobila, tri teretna vozila i jedan autobus.

 ?? ?? Odavanje počasti na Memorijaln­om groblju žrtava iz Domovinsko­g rata
Odavanje počasti na Memorijaln­om groblju žrtava iz Domovinsko­g rata
 ?? / EPA ?? Ivica Dačić: Pet članica EU nije priznalo nezavisnos­t Kosova
/ EPA Ivica Dačić: Pet članica EU nije priznalo nezavisnos­t Kosova
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina