Hrvatska i cijene: Kompromis za sve

Možda se u javnosti manje zna o tome, ali u trenutku kad su doneseni zakoni koji prate ulazak u eurozonu, donesene su i odredbe koje se tiču neopravdanog povećanja cijena i kazni za njih

Iako se očekivalo da će Vlada drakonskim kaznama sankcionirati trgovce i one u sektoru ugostiteljstva i usluga koji su neopravdano dizali cijene, na kraju je Vlada svima dala time-out da se još jednom razmisli o svemu. HDZ se ne želi odreći imidža klasične stranke desnog centra koji počiva na temeljima slobodnog tržišta i zna da državni intervencionizam bazično počiva kao temelj nekih drugih ideoloških pozicija, stoga je dao još vremena svima da se usklade s eurom.

Zlatna sredina

Ako je istina, kako tvrde, da je dobar dio trgovačkih lanaca počeo vraćati cijene na one koje su bile na snazi 31. prosinca, to daje određeni manevarski prostor jednima i drugima da se nađe neka zlatna sredina i da se cijene vrate u razumne okvire. Sada se možda može očekivati da javni pritisak izvršne vlasti krene u smjeru da to budu cijene koje su bile na snazi ne 31. prosinca, nego čak 1. prosinca 2022. godine, no u svakom slučaju, situacija se pomalo nivelira i oni koji su pretjerivali u svojim zaokruživanjima u euru naviše, sada su svjesni da mogu biti izloženi i sankcijama i javnoj osudi ako nastave u istom smjeru. To, plus pritisak koji putem dijela udruga čine poduzetnici na Vladu i resorne ministre, na kraju je zasad dovelo do kompromisa i neke nove radikalne mjere su na čekanju.

No, ako se preporuke Vlade shvate kao dobra ideja, a ne kao ozbiljna sugestija, u sljedećim tjednima mogli bismo svjedočiti onome što se i najavljuje - ukidanju subvencija za račune za struju i plin za one poduzetnike i lance koji zloupotrebljavaju ovu situaciju. Jasno je da su zato svi dobili još malo vremena da razmisle, sve dok im na počnu pristizati novčane kazne u vrlo konkretnim iznosima. Naime, možda se u javnosti manje zna o tome, ali u trenutku kad su doneseni zakoni koji prate ulazak u eurozonu, donesene su i odredbe koje se tiču neopravdanog povećanja cijena i kazni za njih. Najprije je ta odredba nedostajala u tim aktima, a onda je naknadno dodana, stoga se čini da teze nekih trgovaca i udruga koje tvrde da nema zakonske osnove za izricanje kazni i novčanih sankcija za ovo povećanje cijena - ne stoje.

Uostalom, vladajuća većina je i predlagač i zakonodavac, stoga se nitko ne mora nadati da akte neće tumačiti kako im odgovara. Sve je, kao i uvijek, pitanje političke volje hoće li HDZ oštrije krenuti prema poduzetnicima i lancima koji iskorištavaju ovu situaciju ili neće. Kako iz vladajuće stranke poručuju, njihov je stranački račun očišćen od svih dugova ili minusa i ne trebaju im sponzori zbog kojih bi odstupali od svojih politika. A činjenica je da je premijer Andrej Plenković među onim europskim šefovima vlada koji su se otpočetka zalagali i za limitiranje cijena plina i struja, i za mjere za građane i gospodarstvo, a evo sada i za sankcije za one koji svojom pohlepom (citat) žele na građanima zarađivati samo zbog konverzije u novu valutu.

Pokretač inicijative

Nasuprot tome, imamo i oporbu koja kreće s interpelacijom kojom traži odgovornost Vlade ne samo za stopu inflacije i ove ekonomske probleme već i zbog spore obnove. No, koliko god legitimno bilo, činjenica je da je pokretač inicijative stranka koja je danas svedena na jednu osobu - GLAS sa zastupnicom Ankom Mrak Taritaš. Uz sve ostale veće i moćnije stranke, bilo kakvu odgovornost Vlade, sada za potres, a moglo je biti i za inflaciju, pokreće “one man band” stranka - GLAS. Rezona ima samo u tome da je Mrak Taritaš bila ministrica graditeljstva u (pret) prošloj vladi u kojoj je imala zadatak obnove Gunje nakon poplave, i u tome uspjela, no radilo se o puno manjem području i puno više ciljanom konceptu obnove od onog što su Banija i Zagreb nakon potresa. Nema nikakvog drugog rezona da iza takve oporbene inicijative ne stanu veće i ozbiljnije stranke, bilo SDP, Možemo! ili bilo tko treći. Ovako, kad opoziv Vlade traži doslovce jedna osoba, to ne izgleda ozbiljno.

U svakom slučaju, jasno je da vladajući neće tjerati mak na konac s trgovcima i uslužnim sektorom ako u idućim danima ne bude dodatnih razloga za to. A također je jasno i to da je samim promjenama u resoru obnove, koje će biti izglasane idućeg tjedna u Saboru, anticipirana i oporbena interpelacija oko obnove. Koliko god se ovaj tjedan činio dramatičnim, na kraju će završiti kompromisima.

Sada se možda može očekivati da javni pritisak izvršne vlasti krene u smjeru da to budu cijene koje su bile na snazi ne 31, nego čak 1. prosinca 2022. godine