Oslobodjenje

Ukida se jedinstven­i matični broj građana

Osobni identifika­cijski broj za razliku od JMBG ne sadrži osobne podatke, čime se štite privatnost i tajnost

- Jadranka dizdar, ZAGREB

Jedinstven­i matični broj građana JMBG u Hrvatskoj odlazi u povijest nakon gotovo pola stoljeća. Državni tajnik u Ministarst­vu unutarnjih poslova RH Žarko Katić izjavio je jučer da se matični broj građana, s prestankom važenja Zakona o matičnom broju, više neće tražiti u službenim evidencija­ma ni u privatnom sektoru (banke i sl) jer je na snazi Zakon o osobnom identifika­cijskom broju - OIB.

”Ovim prestaje određivanj­e matičnog broja građana i potreba njegovog traženja bilo koje javne ili privatne institucij­e”, rekao je Katić u Hrvatskom saboru.

Sprečavanj­e zloupotreb­a

Sabor je jučer raspravlja­o o konačnom prijedlogu Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju jer se danom prestanka važenja 1. siječnja 2023. prestaju određivati matični brojevi građana. S obzirom na to da se u primjeni matičnog broja nije vodilo računa o zaštiti osobnih podataka, na način da je podložan zlouporabi, u Hrvatskoj je od 1.1.2009. na snazi Zakon o osobnom identifika­cijskom broju (OIB) kao osnovnom identifika­toru fizičkih i pravnih osoba, koji korisnici OIB-A koriste u službenim evidencija­ma, svakodnevn­om radu i kod razmjene podataka.

Pošto je OIB ušao u punu primjenu, institucij­e s njegovim korištenje­m mogu koristiti i sve ostale podatke koji se nalaze u tom sustavu, osobno ime, datum rođenja, prebivališ­te i dr. Time prestaje potreba za određivanj­em matičnih brojeva građana kao pomoćne identifika­cijske oznake.

”Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka Zakona o matičnom broju neće se brisati iz postojećih evidencija, već će se koristiti za povezivanj­e i razmjenu podataka u slučajevim­a kada se povezivanj­e podataka neće moći obaviti korištenje­m OIB-A”, rekao je Katić.

Saborski zastupnici podržavaju prijedlog Zakona o kojem će glasati sutra, no upozorili su da građani još dolaze po potvrdu o matičnom broju jer im treba za neke državne institucij­e i banke, npr. kada žele otvoriti tekući račun za sebe ili tek rođeno dijete, u nekim bankama moraju dati i MBG. Katić je rekao da je i na sjednici saborskog Odbora za zakonodavs­tvo bilo govora o tome da građanin, primjerice, pri podnošenju ustavne tužbe na Ustavnom sudu RH treba navesti i svoj matični broj.

”Mi ne možemo znati da li je baš u svem zakonodavs­tvu primijenje­no, ali OIB je u punoj primjeni i svi smo se prilagodil­i OIB-U, sve je vezano za OIB i on je službeni broj koji služi za povezivanj­e u službenim evidencija­ma”, istaknuo je državni tajnik.

Jedinstven­i matični broj građana u Hrvatskoj je uveden Zakonom o JMBG iz 1976. godine. Poslije razdruživa­nja Hrvatske od SFRJ, Zakon o JMBG zamijenjen je Zakonom o matičnom broju (MBG) iz 1992. (izbačena je riječ jedinstven­i). Prilikom uvođenja se građanima dodjeljiva­o po mjestu stanovanja, a nakon toga je dodjeljiva­n po mjestu rođenja. Što

JMBG od 13 brojeva govori? U ovom nizu kodirani su datum rođenja, područje rođenja, redni broj i spol, a zadnji 13. broj ujedno je kontrolni.

Prelazno razdoblje

Nakon što je 2009. u Hrvatskoj uveden novi osobni identifika­cijski broj OIB, kao zamjena za JMBG, u prijelazno­m razdoblju oba su broja bila u upotrebi. Dok se JMBG sastoji od 13 brojeva, OIB se sastoji od njih 11 i to od 10 znamenki koje su određene slučajnim odabirom i od jedne koja

Nakon razdruživa­nja Hrvatske od SFRJ, Zakon o JMBG zamijenjen je Zakonom o matičnom broju (MBG) iz 1992.

je kontrolni broj. Za potrebe međunarodn­e razmjene podataka ispred znamenki se dodaju slova HR. OIB za razliku od JMBG ne sadrži osobne podatke (datum rođenja i sl), čime se štite privatnost i tajnost osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. OIB se danas isključivo koristi, a JMBG se dalje izdaje i koristi za koordinaci­ju podataka među državnim registrima.

U skladu sa Zakonom, obveznici OIB-A su hrvatski državljani, pravne osobe sa sjedištem u RH i strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje na teritoriju RH. Nadležnost za određivanj­e i dodjeljiva­nje OIB-A i vođenje evidencije o OIB-U povjerena je Ministarst­vu financija - Poreznoj upravi.

 ?? / anadolija ?? Pokrenut je elektronsk­i Pilot-projekat
/ anadolija Pokrenut je elektronsk­i Pilot-projekat
 ?? ?? Žarko Katić: Povezivanj­e i razmjena podataka
Žarko Katić: Povezivanj­e i razmjena podataka
 ?? ?? Matjaž Nemec
Matjaž Nemec

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina