Kulturno nasljeđe BIH i Azerbejdžana
nekih inicijativa. U svakom slučaju, to bi podržao. Nek’ moj dolazak u Sarajevo, gdje ću igrati na sceni Doma mladih 8. februara, gdje smo se počeli baviti “Audicijom”, gdje je sve počelo, bude skretanje pažnje i na to. Četiri decenije nije malo. Ja sam izdržao, a izdržao je Mujo i gore, zaključio je Ninčić.
Ustvrdio je da se bavi najtežim i najljepšim poslom na svijetu, jer je najteže nasmijati čovjeka. Uspjeh je, veli, kada čuje osmijeh iz publike, kada ga nagrade aplauzom. Za sve ovo vrijeme bavljenja glumom, tvrdi da nije bilo incidenta u vezi sa predstavom u kojoj je učestvovao.
Ambasador Republike Azerbejdžan u Bosni i Hercegovini, nj. e. Vilajat Gulijev i prvi sekretar Ambasade Elmar Aghasiyev posjetili su Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine, gdje su se susreli sa direktorom Ismetom Ovčinom, koji je izrazio srdačnu dobrodošlicu gostima i upoznao ih s radom NUBBIH te podsjetio na dobru saradnju s ovom ambasadom. Posebno je istakao izuzetno dobre poslovne odnose sa Nacionalnom bibliotekom Azerbejdžana i ostvarene projekte.
Tokom posjete razgovaralo se o aktivnostima biblioteke i prvenstveno o obnovi dugogodišnje saradnje te mogućim novim projektima na polju istraživanja, izdavaštva i promocije zajedničkih kulturnih i historijskih vrijednosti. Direktor Ovčina goste je upoznao sa Sporazumom o saradnji, koji su potpisali Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i Nacionalna biblioteka Azerbejdžana, koji ima za cilj razmjenu štampanih i elektronskih izdanja, kao i drugih bibliotečkih materijala, koji će doprinijeti napretku kulturnih veza i promovirati kulturno nasljeđe ovih država. Tokom sastanka razgovoru se putem Viber poziva priključio i direktor
Nacionalne biblioteke Azerbejdžana prof. Karim Tahirov. Inače, dr. Ovčina je, u više navrata, bio gost Nacionalne biblioteke Azerbejdžana na stručnim konferencijama i Sajmu knjiga u Bakuu.
Gosti su obišli i Odjeljenje specijalnih zbirki, gdje su upoznati sa bogatom građom Rukopisne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke BIH, a posebno sa nekoliko rukopisa azerbejdžanskih autora Fuzulija i Nizamija.
Na kraju su razmijenjena reprezentativna izdanja, koja će svakako obogatiti fond Nacionalne i univerzitetske biblioteke BIH.