Članstvo u U
Osnovni cilj njemačko-francuskog prijedloga je deeskaliranje odnosa između Beograda i Prištine u uslovima rata u Ukrajini, kako se konflikt ne bi proširio na jugozapadni Balkan
Nakon iznenadne posete Prištini i bez prethodnih najava i zvaničnih potvrda, izaslanik EU Miroslav Lajčak sastao se sa kosovskim premijerom i šefom pregovaračkog tima Prištine i u Bruxellesu.
”Vratio sam se na Kosovo da nastavim iskrene, otvorene i intenzivne razgovore sa premijerom Albinom Kurtijem i potpredsednikom Vlade Besnikom Bisljimijem o narednim koracima i putu napred u normalizaciji odnosa sa Srbijom”, poručio je Lajčak u kratkoj objavi na Twitteru potvrđujući još jednom decidirane namere Bruxellesa da se obe strane, a tu mislimo na Prištinu i Beograd, obavežu na prihvatanje sporazuma.
Obaveza iz 2013.
Preciznije, nemačko-francuskog predloga koji, između ostalog, podrazumeva i formiranje Zajednice srpskih opština, što Kurtiju pada izuzetno teško. Protivljenje ZSO je Kurtiju omogućilo premijersko mesto i donelo mnoge političke poene, a sa politikom neustavnosti njenog formiranja nastavio je do dan-danas. Ovih dana se ispostavlja da će morati da menja stavove baš kao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić budući da su glavni pregovarači u procesu dijaloga dve strane.
Komentarišući juče pritisak Zapada i sve izvesnije dogovaranje nekakvog sporazuma, direktor Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa Fatmir Šeholi kaže:
”Ni jedna ni druga strana neće biti baš u dobroj poziciji, pogotovo Srbija. Jer ono što smo videli, ja dajem sebi za pravo da kažem da de jure neće Srbija priznati nezavisnost Kosova, ali de facto hoće 100 odsto”, kaže on govoreći o ponudi napisanoj u nemačko-francuskom predlogu u kojem se Kosovo i Srbija tretiraju kao odvojene, međunarodno priznate države.
Sve je smišljeno tako da Srbija ne bi morala potpisati nekakvo zvanično priznanje kosovske nezavisnosti, ali bi Kosovo bilo ono što sada nije -