Lukašenko je jeftin Putinov saveznik
članica UN-A i svih drugih međunarodnih tela.
Zauzvrat, bila bi formirana Zajednica srpskih opština na severu, a upravo to je pitanje oko kojeg se lome koplja - kakva će i kolika ovlašćenja imati. Tačnije, to je problem premijera Kurtija koji već godinama odbija da se lati obaveze koju je Priština prihvatila još 2013. godine.
Što se Srbije tiče, ona “nije postigla ništa time što je iskoristila dve jake karte - izlazak Srba iz kosovskih institucija i barikade na putevima”. Ovo se juče čulo na diskusiji “Nemačko-francuski predlog sporazuma o normalizaciji – mnogo buke (ni) oko čega?!”, a među stavovima koji su dominirali bio je i onaj da “ukoliko ne dođe do formiranja Zajednice srpskih opština, neće biti ni uspeha nemačko-francuskog predloga rešenja odnosa između Beograda i Prištine, niti povratka Srba u kosovske institucije”.
Igor Novaković iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove je na ovom skupu kazao da je osnovni cilj nemačko-francuskog predloga deeskaliranje odnosa između Beograda i Prištine u uslovima rata u Ukrajini, kako se konflikt ne bi proširio na jugozapadni Balkan.
”Nije sigurno da će doći do sporazuma. Kosovski premijer Albin Kurti nije spreman da prihvati ZSO jer odbija bilo kakvu zajednicu zasnovanu na etničkim osnovama. Popularnost Kurtija na Kosovu je veća nego ikada”, upozorio je Novaković.
Posljednja prilika
Sa svoje strane, Stefan Vladisavljev iz Fondacije BFPE kaže da više nema puno prostora za pregovore između Beograda i Prištine.
”Za Srbiju situacija može biti samo lošija”, izjavio je Vladisavljev deleći mišljenje mnogih analitičara u zemlji koji procenjuju da Beograd ima poslednju priliku da spasi svoj napredak tako što će prihvatiti sporazum.
Uostalom, to je prvo što nam je predsednik saopštio nakon susreta
Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman sastao se jučer sa Svetlanom Tihanovskom, čelnicom bjeloruske oporbe u inozemstvu, pri čemu je iskazana podrška Hrvatske demokratskim snagama u Bjelorusiji koje se protive ratu protiv Ukrajine, javila je Anadolija.
Grlić Radman je istaknuo kako je ovo prva posjeta Hrvatskoj Svetlane Tihanovske koja je, ocijenio je, predstavnica bjeloruskih oporbenih demokratskih snaga, koja se bori za demokratsku budućnost bjeloruskog naroda.
Dodao je kako je situacija u Bjelorusiji visoko na listi prioriteta EU, osudio je progon koji je pokrenut protiv Tihanovske, kao i kršenje ljudskih prava i slobode govora u Bjelorusiji od Lukašenkovog režima.
Tihanovska je upozorila na to da je potrebno razlikovati građane Bjelorusije od Lukašenkovog režima, istaknuvši kako je 86 posto Bjelorusa protiv sudjelovanja Bjelorusije u agresiji na Ukrajinu. Ocijenila je kako pripadnici tamošnje vojske ne žele sudjelovati u ratu protiv Ukrajine te da njihovi građani Ukrajinu smatraju prijateljskom zemljom. Izrazila je stoga sumnju da će bjeloruska vojska sudjelovati u tom ratu jer je, navela je, Lukašenko procijenio kako bi velik broj vojnika prešao na ukrajinsku stranu.
”Bjelorusija nije Rusija. Bjelorusija je uvijek bila dio europske zajednice kojoj težimo”, poručila je i dodala:
Srbija nije postigla ništa time što je iskoristila dvije jake karte - izlazak Srba iz kosovskih institucija i barikade na putevima
Ešaloni ruske opreme i vojnika stigli su u Bjelorusiju, u čemu su ih ometali naši partizani, rekla je Tihanovska
”Ešaloni ruske opreme i vojnika stigli su u Bjelorusiju, u čemu su ih ometali naši partizani onesposobljavanjem željezničkih linija, što je pomoglo u usporavanju ruskih trupa u naletu na Ukrajinu u početku rata. Lukašenko je jeftin Putinov saveznik, vrlo poslušan, njih obojica znaju da bi mobilizacija bjeloruskih trupa u ovaj rat destabilizirala ionako destabiliziranu zemlju. Prisutnost ruskih trupa u našoj zemlji drži u strahu građane Bjelorusije”.