Vlast i opozicija u Srbiji su nepomirljive
Evroposlanici su u petak razgovarali i sa jednima i sa drugima, a primjetno je da su predstavnici vlasti zadovoljniji susretima nego opozicija, koja tvrdi da nema nikakvog napretka u pokušaju stvaranja makar privida demokratije
Delegacija Evropskog parlamenta za međustranački dijalog, predvođena Vladimirom Bilčikom i Matjažom Nemecom,uposetijesrbijigdedelujekao nekavrstamedijatoraizmeđupozicijei opozicije. Preciznije, poslanici iz Evrope valjalo bi da obezbede da se vlast i opozicija čuju onda kada se govori o medijskim neslobodama u zemlji, kršenjuljudskihpravaigeneralnopravne države, ali je istina da kritičari aktuelnog režima nemaju mnogo poverenja u kolege iz Bruxellesa. Ispostaviće se i prilikom ove posete da evroposlanici mnogo lakše nađu zajednički jezik sa pozicijom nego sa opozicijom.
Tako posle susreta sa gostima iz Bruxellesa narodni poslanik i predsednik Odbora za zaštitu životne sredine Aleksandar Jovanović Ćuta kaže da se na ovim sastancima “ne dešava ništa novo”.
Veliki izazovi
”Atmosfera je - opozicija kuka na kršenjesvihmogućihpravauparlamentu, alitojeonoštooniznaju,stimštovladajuća stranka to negira i kaže da je situacija, i kad su u pitanju rad parlamenta i sloboda govora i sloboda medija, uznapredovala…onoštosviznamo,ništa novo nema”, rekao je Jovanović te dodao i da je zakazano novo viđenje opozicionih stranaka u Bruxellesu u junu.
”Uvek se zakazuju nove runde i tako 30 godina, ovde se ništa ne dešava”, insistirao je opozicioni poslanik aludirajući i na to da proces “međustranačkog dijaloga” pod dirigentskom palicom EU traje već dve godine. Ideja je bila da uz pomoć stranaca političari u Srbiji dogovore minimalne demokratske uslove za održavanje izbora i demokratski proces uopšte, ali se od svega pomenutog malo toga i ostvarilo.
A to će u petak potvrditi i potpredsedniknarodnestrankemiroslavaleksić rekavši da je glavna tema posete evroparlamentaraca bila da se “pokuša normalizacija političkog života u Srbiji”.
Novo istraživanje javnog mnjenja pokazalo je da članstvo Srbije u EU podržava 43 odsto građana Srbije, dok je trećina protiv
”Dominantna tema je kako unaprediti dijalog u radu parlamenta, kako da opozicija dobije prava vezana za parlament, poštovanja i davanja reči opoziciji. Radi se o njihovoj istinskoj želji da se ovde uspostave evropske vrednosti, ali ključni problem i izvor svega je to da vlast u Srbiji, to sam ja rekao, ne poštuje Ustav i zakone”, naglasio je Aleksić.
U međuvremenu, član Delegacije parlamentarnog Odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i Srbije Matjaž Nemec i izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik sastaju se sa predsednikom Skupštine Srbije Vladimirom Orlićem.
”Poverenjemeđunamajeveliko,kao štosuvelikiizazovisrbijeieusakojima moramo da se suočimo na našem zajedničkom evropskom putu. Ali uvereni smo da ćemo uspešno nastaviti put dijaloga i uzajamnog poštovanja”, poručio je Nemec koji se zajedno sa preostalim kolegama sreće i sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Novo istraživanje javnog mnjenja koje je provelo Ministarstvo za evropske integracije pokazalo je da članstvo Srbijeuevropskojunijipodržava43odstograđanasrbije,dokjetrećinaprotiv.
Dve trećine ispitanika (65 odsto) smatraju da bi reforme neophodne za ulazak Srbije u EU trebalo provoditi zbog dobrobiti građana i stvaranja bolje i uređenije Srbije.
Švajcarska kao uzor
Na pitanje o bespovratnoj razvojnoj pomoći Srbiji od 2000. godine do danas, 28 odsto ispitanika je prepoznalo da je EU najveći donator, a iza njih se nalaze Kina, Rusija i Norveška.
Za najveći broj građana članstvo u EU predstavlja mogućnost putovanja unutar EU (15 odsto), više mogućnosti zapošljavanja (14), put ka boljoj budućnosti mladih ljudi (13), ali za 13 odsto ispitanika predstavlja i rizik da izgube sopstveni kulturni identitet.
Na pitanje u kakvom bi društvenom sistemu voleli da žive, građani kao uzor najpre navode Švajcarsku (25 odsto), a potom Nemačku (20) i Norvešku (14 odsto).