Balada o ljudskosti
Roman Mary Shelley iz 1818. godine nosi bezvremenu priču koja od svog nastanka nikad nije bila aktuelnija nego danas, a Georges Bess se postarao da “Frankenstein” dobije novo, elegantno ruho
Devetnaesti vijek je bio razdoblje kada su mnogi književni žanrovi započinjali svoj razvoj. Ljudska mašta je zalazila u nove predjele podstaknuta prije svega napretkom nauke i tehnologije. Polako se pripremao teren za Drugu industrijsku revoluciju, a u toj atmosferi mlada Mary Shelley stvara i objavljuje “Frankenstein”, koji se smatra čak i prvim romanom naučne fantastike, a koji nastavlja da bude uzor i inspiracija novim stvaraocima i poslije više od dvije stotine godina.
Proniknuti u tajne života
Radnja prati mladog naučnika Viktora Frankensteina koji gaji bolesno visoke ambicije. On želi da pronikne u tajne života i da pobijedi smrt koristeći sve moguće metode. Od priznate nauke do alhemijskih učenja. Tako, poslije godina rada i istraživanja, jedne noći u svojoj laboratoriji je udahnuo život biću sastavljenom od leševa ukradenih iz vječnih kuća. Svjetlost dana je ugledala nakaza, abominacija koja je svojom grotesknošću prestravila i samog tvorca koji pobježe od svog uspjeha glavom bez obzira. Stvorenje
Svjetlost dana je ugledala nakaza, abominacija koja je svojom grotesknošću prestravila i samog tvorca koji pobježe od svog uspjeha glavom bez obzira
ostade samo nevino kao novorođenče, snažno poput bika i zastrašujuće poput demona.
Tek rođeni stvor u početku nije mogao da shvati svijet na koji je došao. Zašto je tvorac pobjegao od njega? Zašto su ga napadali psi i ljudi gdje god bi ga vidjeli? Prve noći svog postojanja je osjetio prezir i nasilje za koje su ljudi sposobni, a onda je otišao u šumu među životinje. Prezren od svijeta, prvo što je iskusio bili su mržnja i surovost, a odmah zatim je upoznao i usamljenost.
Poslije nekog vremena provedenog u lutanju, uselio se, u tajnosti, u