U ime identiteta
štalu jedne porodice od koje će naučiti šta to znači biti čovjek.
Čak i poslije dva vijeka, priča o stvorenju koje je stvorio čovjek igrajući se Boga izuzetno je aktuelna. Možda čak i više nego u periodu objavljivanja. Šta, zapravo, znači biti čovjek i pripadati rasi inteligentnih primata koji su podjarmili čitavu jednu planetu praveći od nje igralište za svoje hirove? Kako je moguće da su ljudi koji stvaraju toliko ljepote svojom umjetnošću i ljubavlju prema bližnjima, sposobni za ekstremnu surovost, za rat i za mržnju?
”Frankenstein” je jako dirljiva priča koja ne daje odgovore na ta esencijalna pitanja, već kreira sliku kompleksnosti čovjeka kao bića. Svakako je potrebno sagledati je iz više uglova, a jedan od onih koji zavređuju najveći fokus je svakako psihološki.
Iako je sam roman izuzetno inovativan, ljudska istorija obiluje mitovima o stvaranju bića nalik na čovjeka i posljedicama koje takvi akti prouzrokuju. Samo neki od primjera su Golem iz hebrejskih mitova ili
Galateja kod starih Grka. Dakle, ljudi su već hiljadama godina svjesni svoje kontradiktorne prirode, ali je očigledno da tokom vremena nismo stekli sposobnost da učimo iz sopstvenih priča i najčešće ih uzimamo zdravo za gotovo.
Banalizovanje
Georges Bess je adaptirao roman Shelleyeve ne oslanjajući se na popkulturu koja je u velikoj mjeri banalizovala i osakatila “Frankensteina”. Kao što je to slučaj i sa njegovom adaptacijom “Drakule”, Bess stvara jednu potpuno novu sliku poznatih likova održavajući snažnu gotičku atmosferu. Znalački je prilagodio izvorni tekst stripovskom jeziku, s tim što se na nekoliko tabli stiče utisak da narativni oblačići žure u odnosu na vinjete i da ih treba pomjeriti na sljedeću sliku da bi se sinhronizovali.
Crtež je jako elegantan, sa puno igranja linijama i zanimljivim štafurama. Pejzaži su očaravajući, a jedna od najupečatljivijih tačaka ove adaptacije je lice stvorenja kome je Bess posvetio naročitu pažnju. Iz tabli isijavaju energija i mladost duha koja dolazi iz crtača koji iza sebe ima tone nacrtanih tabli i koji je zašao u osmu deceniju života.
”Frankenstein” je izdala Čarobna knjiga u ediciji Stari kontinent, a u Hrvatskoj je Fibra odradila dva izdanja za svoju ediciju Orka.
Prezren od svijeta, prvo što je iskusio bili su mržnja i surovost, a odmah zatim je upoznao i usamljenost
Predstava “Identitluk”, autorski projekat ansambla predstave, rediteljice Tanje Miletić Oručević i dramaturga Dragana Komadine, a prema motivima djela Amina Maaloufa, na rasporedu je Narodnog pozorišta Mostar u nedjelju s početkom u 20 sati.
”Identitluk” suočava dominantne bosanskohercegovačke identitete u okviru jednog seminara o pomirenju koji se izravno referira na Maaloufov esej “U ime identiteta”.
Glumačku postavu čine Fatima Kazazić Obad, Ajla Hamzić, Amela Kreso, Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Ivo Krešić, Dražen Pavlović i Nedim Malkočević.