Domaća spiza od prije 2.400 godina
Đir po Starom Hvaru: Obilježavanje okruglog jubileja Konvencije UNESCO-A
Prelijepi Stari Grad na otoku Hvaru obilježio je 50. obljetnicu konvencije UNESCO-A o svjetskoj baštini. Konvencija ima za cilj osigurati koliko god je to moguće adekvatnu identifikaciju, zaštitu, očuvanje i prezentaciju svjetske baštine. Kulturna i prirodna baština svrstava se u nezamjenljiva dobra ne samo svake pojedine zemlje već i cjelokupnog čovječanstva. Dijelovi te baštine zbog svojih iznimnih osobina mogu se smatrati “iznimne univerzalne vrijednosti” koji se upisuju na Listu svjetske baštine i kao takvi zavređuju posebnu zaštitu. Na Listi svjetske baštine UNESCOA otok Hvar je pravi svjetski raritet koji s površinom od 300 km2 ima službeno zapisan cijeli niz baštinskih elemenata. To su Starogradsko polje i povijesna jezgra Starog Grada.
Starogradsko polje je kulturno-povijesni i prirodni rezervat koji se nije bitno promijenio od antičkog doba do naših dana, već 2.400 godina ovo polje je pod zasadima istih kultura. Pod zaštitom UNESCO-A kao dio svjetske nematerijalne baštine su i hvarska procesija Za križen, Čipka od agave hvarskih benediktinki te šira mediteranska baština poput mediteranske kužine, klapskog pjevanja i suhozida, koji su prepoznatljivi motivi otoka Hvara, Dalmacije i Mediterana. Hvarska baština s Liste svjetske baštine UNESCO-A pokazana je na izložbi u Dominikanskom samostanu u Starom Gradu u Galeriji
Stratiko, kaže za Oslobođenje ravnatelj Javne ustanove Agencije za upravljanje Starogradskim poljem Vinko Tarbušković.
Izložba je koncipirana u nekoliko cjelina. Prvi dio su fotografije koje predstavljaju suhozidnu građu otoka Hvara. Suhozidi, građenje “u suho” je zidanje neobrađenim kamenom bez vezivnih sredstava. Suhozidi, gomile, terase, trimi, građeni su doslovno golim rukama. Drugi dio izložbe - čudesne čipke od agave koji su pripremile časne sestre benediktinke u gradu Hvaru. Djeca iz starogradske Osnovne škole “Petar Hektorović” oživila su tradicionalnu klapsku pjesmu, a u sklopu posebnog segmenta izložbe prezentirana je priprema hrane po receptima antičke Grčke.
”Hranu su pripremili učenici Srednje škole iz Jelse, Odjel agroturizam, kuharstvo i slastičarstvo, uz promociju brošure, bolje rečeno Kuharice s receptima grčke hrane u Starogradskom polju”, otkriva gospar Vinko. Otkuda im ovi recepti iz doba antike? Ili su samo zamislili kako su oni izgledali? Predlagatelj i nositelj cijelog projekta pod nazivom “Grčka hrana u Starogradskom polju” je
Javna ustanova kojoj je na čelu, kaže sugovornik Oslobođenja. Ističe da je projekt realiziran u suradnji s Institutom za arheologiju u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskom županijom.
”Išli smo na prijevod starih antičkih tekstova, prvenstveno Arhestrata, pisca koji je živio u 4. stoljeću prije n. e. i bio suvremenik grčke kolonije Faros (danas Stari Grad). Pisao je u stihovima. To je bila u pravom smislu eksperimentalna arheologija. Pripremali smo hranu na način kako se prema Arhestratu hrana pripremala u njegovo doba.” Što su jeli ljudi prije više od 2.400 godina? “Jeli su grahorice svih vrsta, ribu, meso, kozji sir... Sve ono što su praktički mogli naći i uzgojiti unutar Starogradskog polja. Na jedinstven način spojili smo arheologiju i gastronomiju. Cijeli projekt smo popularno nazvali arheo-gastronomija.”
Što gospar Vinko najviše preferira od ovih specijaliteta? “Najviše mi se svidio koziji sir pržen na medu i lignje punjene šunkom.” A slatkiši? “Slatke delicije su rađene sa smokvama, raži, sezamom, to su sve specijaliteti koji su pripremani u Starom Gradu u 4. stoljeću prije n. e. Možemo ih nazvati zdravom hranom, uzgojenom iz našeg vrta. Domaća spiza. Bez ikakvih dodataka ili kemikalija.” Za mlade buduće kuhare ovi recepti su veliko otkriće. Učenici su kuhali sa svojim mentorima u jednom starogradskom restoranu. “Nakon tri dana kuhanja, ljudi su s nestrpljenjem očekivali što će dobiti, a to što su dobili bila je arheološka i gastronomska senzacija. Gozba”, kaže gospar Vinko.
Naša Kuharica je pravi hit, pozivaju nas na razne gastronomske događaje i prezentacije, kaže gospar Vinko