Šest opština
Grad se može urbano, ekonomski, saobraćajno i kulturološki razvijati samo na cjelini svog istorijski oblikovanog urbanog prostora
Realizacijom projekta XIV zimskih olimpijskih igara početkom 80-ih godina dvadesetog stoljeća izgrađena su stambena naselja na Dobrinji i Mojmilu. Razvojem privrede, posebno tvornica Energoinvesta i Famosa, razvila su se nova stambena naselja na Ilidži. Ilidža je tramvajskom prugom povezana sa centrom grada Sarajeva. Razvojem namjenske industrije u Vogošći nastalo je veće stambeno šest opština: Ilidža, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Centar i Vogošća. U tom kontekstu uz ustavno definisanje punih nadležnosti Grada Sarajeva biće nužno definisati i proširenu teritorijalnu organizaciju Grada Sarajeva na šest opština: Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad, Vogošća i Ilidža.
Kad urbana cjelina Grada Sarajeva bude teritorijalno zaokružena sa šest opština i uspostavljena puna nadležnost,
Sarajeva i njegovog teritorijalnog obuhvata temelje se na stanovištu da Gradu Sarajevu pripadaju pune nadležnosti. Istorijsko-društvena i urbana cjelina Grada Sarajeva podrazumijeva nadležnosti koje omogućuju jedinstveno upravljanje specifičnim urbanim sistemima. U tom kontekstu nadležnosti Grada Sarajeva se primarno javljaju u urbanom planiranju prostora, zatim planiranju izgradnje gradske urbane infrastrukture. Jedinstveno upravljanje razvojem grada podrazumijeva i nadležnosti u osnivanju i razvoju gradskih urbanih sistema u pogledu vodosnabdijevanja i kanalizacije, zatim izgradnje cestovne infrastrukture i sistema gradskog saobraćaja te snabdijevanje energentima. Važno područje jedinstvene nadležnosti grada je i razvoj privrede, zatim komunalnih usluga, ekološke zaštite, turizma i osnivanja i razvoja ustanova kulture i fizičke kulture. Većina zemalja postsocijalističke tranzicije u jugoistočnoj i centralnoj Evropi je donijela zakon o glavnom gradu kojim su uređene nadležnosti i organizacija glavnog grada. Bosna i Hercegovina, zbog nepostojanja konsenzusa vladajućih etnonacionalnih stranaka, nema izgleda da donese zakon o glavnom gradu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Zbog toga se ustavne nadležnosti Grada Sarajeva mogu ustanoviti samo odredbama Ustava Kantona Sarajevo.
Izgradnja konsenzusa
Izvođenje reforme nadležnosti i teritorijalne organizacije Grada Sarajeva pretpostavlja izgradnju konsenzusa vladajućih stranaka u Skupštini Kantona Sarajevo kako bi se na temelju tog konsenzusa usvojili novi amandmani na Ustav Kantona Sarajevo. Time bi se uz pune nadležnosti i novu teritorijalnu organizaciju uspostavila nova pozicija Grada Sarajeva u sistemu lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini.
U okviru Centra za istraživanje razvoja lokalne i regionalne samouprave Odjeljenja društvenih nauka unutar ANUBIH tokom 2019. i 2020. izvedeno je istraživanje o temi Sarajevo grad i regija u vremenu i prostoru - studija. U zaključnim stajalištima istraživački tim zagovara nužnost promjene postojećeg ustavno-zakonskog položaja Grada Sarajeva u pogledu nadležnosti i teritorijalne organizacije. U nastojanju da se dođe do sveobuhvatne naučne elaboracije bitnih aspekata reforme ustavno-zakonske nadležnosti i teritorijalne organizacije Grada Sarajeva, inicirana je priprema međunarodne naučne konferencije Političko-pravni i zakonski položaj Grada Sarajeva u sistemu lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini: mogućnosti reforme nadležnosti i teritorijalne organizacije, koja je održana u novembru prošle godine. Za zbornik radova, čiji je urednik akademik Mirko Pejanović, pripremljeno je 15 referata prezentiranih na konferenciji, a Oslobođenje feljtonizira njihov dio.