Nirnberški zakoni
Zakoni su ostali na snazi do 1945, kada je ukinut njemački Reich i mračna ideologija nacizma uspostavljena zakonima od 1933. pa nadalje
U manastiru Mileševa sahranjene mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
1758.
Rođen jedan od vođa Francuske revolucije Maximilien de Robespierre, vođa jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora.
1840.
Puštene u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji - od jednog i dva penija s likom kraljice Victorije I.
1870.
U Nevesinju rođen Safvet-beg Bašagić. Jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. vijeka.
1941. 1942. 1974. 1992. 2005. 2017. 1727. 1943. 1945. 1996. 2001. 2013. 2016.
U Sarajevu rođen Ivica Osim, bh. fudbaler i trener.
U četničkoj ofanzivi kod sela Rapti ubijen istaknuti bh. pjesnik Hasan Kikić, komesar 1. krajiškog proleterskog bataljona.
Zapadnonjemački kancelar Willy Brandt podnio ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski suradnik Günter Guillaume bio istočnonjemački špijun.
Umrla Marlene Dietrich, američka filmska glumica njemačkog porijekla, legendarna fatalna žena.
Umro Joey Grant, legendarni umjetnik Disneyja, autor kraljice-vještice u crtanom filmu “Snježana i sedam patuljaka”.
Društvo novinara BIH na manifestaciji Novinar godine u Zenici dodijelilo je listu Oslobođenje nagradu za printano novinarstvo za 2016.
1915. 7. maj
Na osnovu dekreta ruske carice Katarine I, Jevreji su protjerani iz Ukrajine.
Savezničke snage u Drugom svjetskom ratu zauzele su Tunis i Bizertu na sjeveru Afrike.
Potpisivanjem dokumenta o bezuslovnoj kapitulaciji Njemačke završen je Drugi svjetski rat. Dokument su u Remsu potpisali feldmaršal Alfred Jodl u ime Wehrmachta i generalpukovnik Bedell Smith u ime američkih i britanskih snaga. Francuski i ruski oficiri bili su svjedoci. Dokument o okončanju rata potpisan je 9. maja u Berlinu.
Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu počelo je suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću, prvo suđenje za ratni zločin poslije Nürnberga i Tokija. Osuđen je na 20 godina zatvora.
Nekoliko hiljada demonstranata spriječilo je postavljanje kamena temeljca za obnovu porušene džamije Ferhadije u Banjoj Luci. Demonstranti srpske nacionalnosti napali su Medžlis IZ-A i držali zatočenim domaće i međunarodne zvaničnike koji su željeli prisustvovati ceremoniji postavljanja temeljca. Povrijeđeno je više od 30 osoba, među kojima Cazinjanin Murat Badić, koji je od povreda zadobijenih u ovom incidentu kasnije preminuo.
U Zagrebu umro Mato Ergović, hrvatski glumac.
U Banjoj Luci otvorena obnovljena Ferhat-pašina džamija. Džamija Ferhadija izgrađena je 1579. kao zadužbina Ferhat-paše Sokolovića. Minirali su je srpski ekstremisti 7. maja 1993.
U Kenoshi u Wisconsinu rođen je Orson Welles, američki glumac, režiser i producent. 1941. je napisao, režirao, producirao i nastupio u “Građaninu Kaneu”, koji se u raznim anketama nalazi na prvom mjestu najboljih filmova svih vremena.
Predtekst za holokaust, odnosno Hitlerovo “konačno rješenje” jevrejskog pitanja predstavljali su Nirnberški zakoni koji su usvojeni jednoglasno posljednjeg dana godišnjeg skupa nacista u gradu Nürnbergu 15. septembra 1935. Konvencija je održana od 10. do 16. septembra 1935. Ovo se dogodilo nakon Hitlerovog telegrafskog poziva. Ovakvi skupovi su održavani uvijek u Berlinu i ovo zasjedanje je bilo jedino koje je Reichstag održao izvan glavnog grada. Ovi zakoni su ostali na snazi sve do 1945. kada je ukinut njemački Reich i mračna ideologija nacizma, koja je uspostavljena zakonima od
1933. pa nadalje.
Deportacije u logore
Donijeti su izrazito rasistički zakoni kojim se u državi institucionaliziraju progoni Jevreja (Židova), Roma i ostalih nearijevaca i oni će biti u primjeni sve do 1945. Donijeti su Zakon o zaštiti njemačke krvi i njemačke časti, Zakon o njemačkom državljanstvu i Zakon o njemačkoj zastavi. Zapravo od tog trenutka su ozakonjene rasne teorije koje su smislili i u život provodili pripadnici Nacionalsocijalističke radničke partije (NSDAP). Šta je to konkretno značilo?
Najprije, Hitleru se dugo po glavi motalo zakonsko rješavanje ovih pitanja, jer je htio institucionalizirati područje zaštite njemačke krvi i časti, odnosno donijeti Zakon o državljanstvu. Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Wilhelm Stuckart dobio je zadatak da zajedno s Bernhardom Lösenerom i Franzom Albrechtom Medicusom napiše antisemitski Zakon o zaštiti njemačke krvi i njemačke časti i Zakon o državljanstvu Reicha koji su bili poznatiji kao Nirnberški zakoni. Njih je nametnuo Reichstag pod kontrolomnacista15.septembra1935. Njima su njemački Jevreji lišeni prava i na kraju su doveli do njihove deportacije u koncentracione logore. Lösener je kasnije napisao da nije znao za bilo kakva naređenja za pogubljenje njemačkih Jevreja i bio je uznemiren pogubljenjem. Kasnije je i uhapšen od nacističke vlasti zbog izražavanja simpatija prema Jevrejima. Oni su uradili 4 varijante zakona, koje su se međusobno razlikovale po visini i oštrini kazne, ali je ipak prihvaćena najblaža.
Nacistička ideologija je polazila od principa da je “čistoća njemačke krvi bitna za daljnji opstanak njemačkog naroda”. Rasistički progoni su postali dio sistema, data je mogućnost istrebljenja nearijevskih naroda, praktično je institucionaliziran lov na ljude koji nisu bili arijevske krvi.
Rasna politika
Prvim zakonom Jevrejima (Židovima) je bila zabranjena mogućnost sklapanja brakova sa građanima njemačke ili srodne krvi, pa je članom 1. Zakona precizirano da su brakovi ništavi ako su sklopljeni protivno zakonu ili koji su u cilju izigravanja zakona sklopljeni u inostranstvu. U članu 2. je napisano da su izvanbračni odnosi između Jevreja (Židova) i građana njemačke ili srodne krvi bili zabranjeni (seksualni odnosi sa arijevcima). Jevrejima je bilo zabranjeno obavljanje državnih i javnih poslova. Nisu
Otvoren eurotunel ispod kanala La Manche dug 51,5 kilometara koji povezuje engleski Dover sa francuskim Calaisom. Izgradnja tunela je počela 1988, a koštala je 10 milijardi eura. mogli uzimati arijevca u službu (naprimjer zapošljavanje u domaćinstvu njemačke žene ili srodne krvi mlađe od 45 godina), što je propisano članom 3. dok se u članu 4. kaže da Jevreji (Židovi) ne smiju podizati zastavu Reicha ili nacionalnu zastavu, niti nositi boje Reicha. S druge strane, dozvoljeno im je bilo nošenje jevrejske (židovske) boje i to pravo im štiti država. Ako se ove odredbe ne bi poštivale, zakonodavac je propisao kazne zatvora ili zatvor uz teški rad.
U drugom zakonu se definira na koga se odnosi zakon o državljanstvu. Po slovu ovog zakona samo pojedinci “njemačke ili srodne krvi” mogu biti državljani Njemačke, a Jevrejima (Židovima) se to odriče jer su lišeni državljanstva i smatrani su kao “podanici države”. Za državljanstvo Reicha dobivala se potvrda.
Pošto je Berlin uskoro trebalo da postane olimpijski grad u kojem će se održati Olimpijske igre, bilo je opasno ići u provedbu Nürnberških zakona. Ovo su dobro znali u vrhovima vlasti. Bojeći se međunarodne izolacije i premještanja Olimpijskih igara, nacisti su odlučili da se malo primire. Neposredno poslije godišnjeg skupa u Nürnbergu i za vrijeme Olimpijskih igara prekinuta je primjena ova dva rasna zakona. Ustanovljavanjem rasnih zakona nacisti su utrli put holokaustu koji će odnijeti milione nedužnih života.
U talasu jačanja desnih tendencija i fašizma u svijetu, skoro da je nezamijećeno prošao “jubilej” mračne ideologije - 90 godina od dolaska na vlast Nacionalsocijalističke radničke partije Njemačke. U Berlinu je 30. 1. 1933. fašizam stupio demokratskim putem na političku arenu sa koje će biti nemilosrdno izbrisan 1945. sa padom Hitlera pred nadirućim jedinicama sovjetske i savezničkih armija iz antihitlerovske koalicije, kojima je pripadao i NOP Jugoslavije. Genocid je učinjen nad milionima Jevreja, a na udaru su se našle i druge etničke, vjerske i političke skupine, među njima Sloveni, Romi i drugi narodi koji su smatrani manje vrijednim. Stradali su i politički neistomišljenici - komunisti, socijaldemokrati, disidenti i drugi koji su se suprotstavili ovoj ubilačkoj mašini. Nacisti su ubijali i ratne zarobljenike, homoseksualce, Jehovine svjedoke i one koji su bili mentalno i fizički onesposobljeni, napisao je u feljtonu Oslobođenja akademik Adamir Jerković. Jesu li fizičkim uništenjem Adolfa Hitlera, a prije njega Mussolinija, i kasnije pogubljenjima njihovih doglavnika u Nirnberškim procesima, splasnule fašističke ideje? Nameće se zaključak da, ako je vjerovati iskustvima, nacizam/fašizam je pobijeđen, ali nije uništen. Posljednji genocid u Srebrenici o tome zorno svjedoči.
2007.
U Zagrebu umro kompozitor Đorđe Novković. Autor je brojnih hitova koje su izvodila najveća imena domaće estrade (Gabi Novak, Neda Ukraden, Duško Lokin, Tereza Kesovija, Mišo Kovač, Tomislav Ivčić, grupa Srebrena krila...).