Bošnjaci u Zagrebu izabrali Hodžića
U Hrvatskoj su održani izbori za manjinska vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, koji su zabilježili skromnu izlaznost
Pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj u nedjelju su šesti put birali manjinska vijeća i predstavnike u 201 lokalnoj jedinici, odnosno u 20 županija i gradu Zagrebu, 84 grada i 177 općina. Na 840 biračkih mjesta diljem zemlje od 7 do 19 sati moglo je glasati 235 tisuća birača, pripadnika nacionalnih manjina. Ukupno 339 vijeća birali su pripadnici 14 manjina te 106 predstavnika.
Prema dostupnim podacima Državnog izbornog povjerenstva RH (DIP), najbolji odziv bio je u Međimurskoj (22,5 posto), Ličko-senjskoj (15,5 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (11,5 posto), a najveće zanimanje za izbor manjinskih vijeća i predstavnika u općinama, gradovima i županijama pokazali su pripadnici romske manjine (od 16 do 20 posto ih je pristupilo glasovanju), zatim, mađarske (14-18 posto), češke (12-14 posto), slovačke (12-16 posto) i bošnjačke manjine (10-14 posto).
Savjetodavna uloga
Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina imaju savjetodavnu ulogu vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini, a njihova osnovna uloga je angažman i zauzimanje za bolji status manjina, poštivanje i poboljšanje njihovih prava, sudjelovanje u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima.
Članovi vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu iznositi prijedloge i utjecati na odluke koje se donose o manjinama na području lokalne jedinice na kojem su izabrani. Biraju se i financiraju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u RH.
Zaštita prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj regulirana je prema najvišim europskim standardima.
Na manjinskim izborima održanim u nedjelju članove manjinskih vijeća birali su pripadnici 14 manjina: albanske, bošnjačke, crnogorske, češke, mađarske, makedonske, njemačke, romske, rusinske, slovačke, slovenske, srpske, talijanske i ukrajinske, a predstavnike njih 19, uz navedene manjine i pripadnici bugarske, poljske, ruske, turske i židovske manjine.
U Hrvatskoj prema popisu stanovništva 2021. živi 240.079 pripadnika nacionalnih manjina. Najviše je pripadnika srpske nacionalne manjine 123.892 (3,20 posto) te bošnjačke nacionalne manjine 24.131 (0,62 posto).
Prema podacima DIP-A, s obzirom na broj pripadnika, na birališta je najviše izašlo pripadnika najbrojnije srpske nacionalne manjine, 9.500 na razini županija, na razini gradova 3.700, a na razini općina 5.000 birača. U gradu Vukovaru, gdje živi ukupno 1.968 pripadnika srpske nacionalne manjine s pravom glasa, izborima za vijeće pristupilo je njih 3.228, odnosno 16,40 posto, a najviše glasova, ukupno 2.703, osvojila je aktualna saborska zastupnica Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Dragana Jeckov.
U gradu Zagrebu od ukupno 19.343 pripadnika srpske nacionalne manjine s pravom glasa, glasovanju je pristupilo svega njih 240, tj. 1,24 posto, a najviše glasova Srba u Zagrebu, ukupno 156, osvojio je predsjednik nevladine udruge Srpsko narodno vijeće (SNV), šef SDSS-A i saborski zastupnik ove stranke koalicijskog partnera vladajućeg HDZ-A Milorad Pupovac.
Na drugom mjestu po broju glasova je Boris Milošević. Nekadašnji potpredsjednik hrvatske Vlade optužen za korupciju, a danas saborski zastupnik SDSS-A, Milošević je dobio 148 glasova, na četvrtom mjestu je sveučilišni profesor Dejan Jović s 144 glasa, dok je na sedmom mjestu bivši novinar, aktualni dužnosnik SNV-A i SDSS-A Aleksandar Milošević za kojeg je glasalo ukupno 130 birača.
U gradu Zagrebu među Bošnjacima najviše glasova dobio je aktualni predsjednik zagrebačkog Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić kojeg je svojim glasovima podržalo najviše, 590 birača. Inače, u Zagrebu Bošnjaka s pravom glasa ima ukupno 4.311, glasovanju je pristupilo 1.070, odnosno njih 24,82 posto.
Domaći mediji komentirali su skromnu izlaznost pa su u nedjelju prije podne nakon prvih objava DIP-A javljali o očajnoj izlaznosti, a navečer su pojedini mediji pisali o “izborima koji nikoga ne zanimaju” jer je tako ispalo po broju birača koji su odšetali do birališta.
Malo biračkih mjesta
Deficit interesa manjinski političari tumače navodno nedovoljnim brojem biračkih mjesta ili, kako tvrde, nedovoljnim brojem informacija u medijima. DIP je, međutim, putem medija stalno pozivao pripadnike nacionalnih manjina da izađu na manjinske izbore.
Ove javne pozive upućivali su i predstavnici lokalnih vlasti. Među ostalima, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević izjavio je uoči izbora da je “Grad Zagreb predan poštivanju manjinskih prava i promicanju multikulturalnosti grada”.
Procjenjuje se da je u provođenju manjinskih izbora angažirano oko 6.000 ljudi, dok je na organiziranje izbora utrošeno oko 1,5 milijuna eura.
Najveće zanimanje za izbor manjinskih vijeća i predstavnika pokazali su pripadnici romske manjine