Na današnji dan
1805.
Umro jedan od najvećih njemačkih i svjetskih pjesnika Friedrich Schiller.
1911.
Grupa oficira, učesnika u dvorskom prevratu i ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića 1903, osnovala je u Beogradu tajnu organizaciju Ujedinjenje ili smrt (Crna ruka).
1927.
Melbournea.
1945. 1946. 1948. 1952. 1959. 1960. 1976. 1978. 1993. 2001. 2002. 2010. 2015.
Canberra postala glavni grad Australije umjesto
Njemački feldmaršal Wilhelm Keitel potpisao je u Berlinu završni dokument o okončanju Drugog svjetskog rata. U ime saveznika, dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Arthur Tedder. Dokument o bezuslovnoj predaji Njemačke potpisan je 7. maja u Remsu.
Kralj Wittorio Emanuele III je abdicirao, a Italija je postala republika.
Komunistička partija Jugoslavije odbacila je optužbe sovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Uslijedili su Rezolucija Informbiroa i višegodišnji politički i ekonomski pritisak tadašnjeg sovjetskog bloka na Jugoslaviju.
Širom Jugoslavije održani su masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona A Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.
U Sarajevu je umro bosanskohercegovački historičar i pisac Hamdija Kreševljaković. Objavio je više od 350 radova iz oblasti historije, kulture, civilizacije, baštine BIH, naročito iz osmanskog doba.
SAD postale prva zemlja u kojoj su legalizovane pilule za sprečavanje začeća.
Ulrike Meinhof, vođa zapadnonjemačke terorističke grupe Baader-meinhof, objesila se u zatvorskoj ćeliji.
U parkiranom automobilu u centru Rima nađeno je tijelo bivšeg italijanskog premijera Alda Mora kojeg su teroristi Crvenih brigada oteli 54 dana ranije.
Počeo napad HVO-A na Armiju RBIH u Mostaru. Armija RBIH i HVO su do tada bili saveznici u borbi protiv Vojske RS-A u ratu u BIH.
U haosu koji je na stadionu u Akri (Gana) nastao kada je policija bacila suzavac na razjarene navijače, 126 ljudi izgubilo je život.
Od eksplozije nagazne mine tokom proslave Dana pobjede, u gradu Kaspijsk, u južnoj ruskoj republici Dagestan, poginulo je 42, a povrijeđeno 150 ljudi.
Umrla Lena Horne, jazz pjevačica koja je 1940-ih probila put crnim glumicama koje su nakon toga počele dobivati veće uloge.
U obračunu pripadnika makedonske policije sa naoružanom terorističkom grupom UCK u Kumanovu poginulo je osam policajaca i 14 napadača. Zarobljeno je 27 pripadnika UCK-A koji su došli sa Kosova.
Ministar inostranih poslova Francuske Robert Schumann uputio je poziv za pomirenje Francuske i Njemačke i predložio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, preteče EU. Schumannov plan je 1951. godine potpisalo šest zemalja. zločina podsjeća najviše genocid u Srebrenici kada su srpske jedinice ubile 8.372 muškarca i dječaka bošnjačke nacionalnosti. 11. juli se danas obilježava kao stradanje Srebreničana, koji su bili muslimani, a izgubili su živote u roku od pet dana. Stradanje jevrejskog naroda je trajalo mnogo duže, praktično od 1938, mada je i ranije bilo pritisaka na njih da se isele iz Njemačke, a kasnije i da se definitivno unište.
Holokaust
Ovaj pogrom Jevreja dogodio se u nacističkoj Njemačkoj i Austriji. To je ustvari bila prva naznaka onoga što danas svjetska zajednica naziva holokaustom. Bio je to početak proračunatog, dakle, sistematskog progona, iza kojeg je stajala država i genocida koji se provodio nad različitim vjerskim, etničkim, političkim i kulturnim grupama u II svjetskom ratu od njemačkog Reicha i njegovih saradnika.
U Kristalnoj noći pripadnici SA jurišnih odreda su napali jevrejske (židovske) četvrti, podatak o ubijenim nikada nije usaglašen, ali se pretpostavlja da je ubijeno između 91 i 200 lica, uništene su jevrejske sinagoge i prostorije za molitvu, spaljeno je 7.500 jevrejskih trgovina, a tokom tih dana uhapšeno oko 30.000 Jevreja koji su završili u koncentracionim logorima Dachau, Sachsenhausen i Buchenwald. Jasno je da to nisu bile spontane demonstracije, kako ih je predstavljala njemačka propaganda, stanovi opljačkani, a zabilježena su i silovanja. Članovi NSDAP-A koji su u pogromu silovali Jevrejke bili su izbačeni iz partije jer su se ogriješili o nirnberške rasne zakone. Policija je dobila naređenje da ne sprečava spontani gnjev građana, samo su trebali voditi računa da rulja negdje ne podmetne požar koji bi mogao ugroziti njemačku imovinu. Ovo se događalo pred licem građana Njemačke i cijelog svijeta. Ovaj tragični događaj je prošao bez pitanja. Hiljade jevrejskih emigranata koji su bježali širom svijeta dočekivale su zatvorene granice država u kojima su tražili azil, a brodove sa nevoljnicima čekale su zatvorene luke u Americi i na Kubi. Lutanje je završeno povratkom u Evropu.
U eksploziji na stadionu Dinamo u Groznom, tokom proslave Dana pobjede nad fašizmom, poginuo čečenski predsjednik Ahmad Kadirov i još šestoro ljudi, a na desetine ranjeno, uključujući i ruskog generala Valerija Baranova.
Sarajevska Vijećnica, uništena 25. i 26. maja 1992. godine, svečano je otvorena za javnost. Za obnovu ove znamenite zgrade utrošena su 23 miliona KM. Izgrađena je tokom austrougarske uprave, a otvorena je 20. aprila 1896. godine.