Pivo čuva srce, kosti i zube
U regionu, najveći pivoljupci su Slovenci sa oko 80 litara per capita, slijedi Hrvatska - 73 litra, Srbija - 67, BIH - 60 i Makedonija - 51 litar piva po glavi stanovnika
D ragi čitatelji, u prošloj priči sam vas upoznao s ječmom, a nisam čak ni spomenuo pivo; peto najstarije alkoholno piće, nakon vode i čaja treće najomiljenije piće na planeti koje se najčešće radi od ječma. Omiljenije čak i od mlijeka, toliko da se, kod nas, bez obzira na udio alkohola, ubraja u prehrambene proizvode, odnosno tekuću hranu, nadam se samo za punoljetne.
1,57 milijardi hektolitara
Pivo je jedno od najstarijih alkoholnih pića na svijetu. Najraniji arheološki dokaz pripreme piva datira iz perioda prije 13.000 godina, pronađen je u špilji Raqefet na planini Karmel blizu Haife u Izraelu, a pripremao ga je polunomadski narod Natufijanci prvenstveno u svrhu serviranja na ritualnim gozbama. Samo da spomenem da su Sumerani klinasto pismo otkrili prije 5.500 godina, a Egipćani hijeroglife prije 5.000 godina, a da se znaju prioriteti, barem smo točak otkrili prije piva. Tehnologije pripreme prvih piva su bile naravno primitivnije i jednostavnije nego danas, a njima je pripremano i pivo čiji su ostaci stari oko 8.500 godina pronađeni na lokalitetu iz ranog, pretkeramičkog neolitika, Göbekli Tepe, u današnjoj Turskoj.
Ječmeno pivo najsličnije ovim današnjim staro je oko 5.500 godina, a pronađeno je na lokalitetu Godin Tepe, na planini Zagros u današnjem zapadnom Iranu. Starim Egipćanima je pivo bilo izuzetno važno, a zapisano je kako je svaki radnik tijekom izgradnje velikih piramida u Gizi dobivao dnevnu porciju od četiri do pet litara piva, koje je služilo i kao prehrana i kao osvježenje. Sumerani su praksu plaćanja radnika pivom zabilježili u gradu Uruk, današnji Irak, prije 5.000 godina, a toliko su voljeli pivo da su imali i božicu piva Ninkasi, kojoj su posvetili jedan od najranijih spisa u klinastom pismu poznat kao “Himna Ninkasi” koji je služio i kao molitva, ali i kao metoda pamćenja pivarskih receptura u svijetu punom nepismenih ljudi.
Pivo se spominje i u “Epu o Gilgamešu” pisanom prije 4.100 godina, kada pivarica Siduri savjetuje glavnog junaka: “Napuni svoj trbuh. Veseli se dan i noć”. Istovremeno, na Dalekom istoku, u periodu od prije 9.000 godina, na teritoriju današnje
Kine, proizvodilo se piće od riže i voća, koje je bilo slično današnjem pivu jer se za razliku od sakea koji se dobiva amilolitičkom fermentacijom, pomoću plijesni, ovo piće dobivalo od rižinog slada koji se dobivao žvakanjem proklijale riže. Tijekom vedskog razdoblja, u drevnoj Indiji, postoje zapisi o konzumiranju napitka sooraa koji je nalikovao današnjem pivu.
Pivo su Europom proširila germanska i keltska plemena još prije 5.000 godina i smatra se da su se dosta razlikovala od zajednice do zajednice, pa su neki dodavali voće, med, brojne vrste biljaka, neke ljekovite, ali i neke opojne jer je pivo bilo važno i u ritualnom svijetu. Dodavanje hmelja je prvi put spomenuto 822. godine, od strane karolinškog opata i potvrđeno
Kod odabira piva radi se o ukusu, a o ukusima se ne raspravlja. Ja osobno više volim tamna piva jer su jača, aromatičnija i meni ukusnija, ali više se troše svijetla piva, koja su generalno i cjenovno povoljnija. Jedna od najvažnijih stavki je u svakom slučaju točenje piva. Važno je koju čašu odabiremo jednako kao i kod vina i sigurno ste primijetili da su pivske krigle dovoljno velike da se dok pijete pivo i vaš nos nađe u čaši upravo zato da biste mogli uživati i u mirisu piva. Čaša se treba nagnuti za 45 stupnjeva kako bi pivo klizilo niz njenu stijenku, što će onemogućiti stvaranje viška pjene, koja se naziva i glava. Čaša se izravnava kada je ½ do 2/3 puna i dalje se sipa dok se ne napuni, tako se postiže odgovarajuća količina pjene. Glava bi trebala biti od 1 do 3 cm. 1067. od strane jedne od najpoznatijih travarki opatice Hildegard fon Bingen.
Vojvoda od Bavarske, William IV, 1516. je usvojio Reinheitsgebot, zakon o čistoći piva, koji je najstariji propis o kvaliteti hrane koji se koristi i u 21. stoljeću, prema kojem su jedini dopušteni sastojci piva voda, hmelj i ječmeni slad. Do početka industrijske revolucije pivo se najviše proizvodilo u katoličkim samostanima, a tada prelazi u ruke obrtnika i počinje se industrijski proizvoditi. Razvoj hidrometara i termometara u 19. st. promijenio je pivarstvo dopuštajući pivaru veću kontrolu nad procesom i samim tim bolje rezultate.
Tamne, smeđe boce, počinju se koristiti 1912. godine u SAD-U i prihvaćene su u cijelom svijetu jer sunčeva svjetlost smanjuje stabilnost i kvalitetu piva. Prema podacima iz 2020. godine, u svijetu se proizvede 1,57 milijardi hektolitara piva, najveći proizvođač je Kina sa oko 25% ukupne svjetske proizvodnje, a slijede ju SAD, Brazil, Meksiko i Njemačka. Najviše piva per capita popiju Česi 143,3 litre, idući su, potpuno iznenađujuće, ljudi u Namibiji, gdje se troši 108 l, slijeda Austrije, Njemačka i Poljska. U regionu, najveći pivoljupci su Slovenci sa oko 80 litara per capita, slijedi Hrvatska - 73 litra, Srbija - 67, BIH 60 i Makedonija - 51 litar piva po glavi stanovnika.
Bez obzira na svrstavanje piva u prehrambene proizvode, a ne u alkoholna pića, uvijek trebate imati na umu da pivo sadrži alkohol i da se s njim ne smije pretjerivati jer ono nije zamjena za vodu i bez obzira na svoj sastav i omjere makro i mikronutrijenata nije zamjena za hranu. Glavni sastojak piva, volumno gledano, jeste voda koja čini između 90 i 95% i on varira ovisno o vrsti piva, pa tako laganija piva sadrže više vode, dok tamnija i jača piva sadrže manje. Udio alkohola se uglavnom kreće od 2 do 12%, a najčešće je 5-6%, pivo sadrži i ugljikohidrate 3-8%, malo bjelančevina 0,5-2% i zanemarivu količinu masnoća, tako da mu kalorijska vrijednost skoro u potpunosti ovisi o udjelu alkohola i od 100 g se u prosjeku dobije 45,3 kcal.
Različite narodne medicine stoljećima preporučuju konzumaciju piva i naglašavaju njegovu vrijednost, ali se još od Sumerana, prije 5.000 god, savjetuje i umjerenost jer je boginja Ninkasi imala i sestru boginju Siraš koja je utjelotvorivala sve negativne strane konzumacije piva i alkohola. Pivo činjenično sadrži vitamine B kompleksa; tiamin B1, riboflavin B2, niacin B3, piridoksin B6, folnu kiselinu B9 jer se svi oni nalaze u ječmenom sladu od kojeg se pravi. Isto tako bogato je kalijem, važnim za održavanje ravnoteže elektrolita u tijelu i zbog njega nam pivo odgovara ako jedemo slanu hranu bogatu natrijem. Pivo sadrži i fosfor koji je bitan za zdravlje kostiju i zubi, magnezij bitan za mnoge biološke funkcije u tijelu od rada srca do metabolizma raznih tvari.
Stimulira rad bubrega
Tamna piva se smatraju boljim izvorom antioksidansa poput flavonoida i melanoidina koji imaju pozitivan učinak na zdravlje. Znanstveno je dokazano da umjerena konzumacija piva smanjuje rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta raka, ali isto tako znanstveno je dokazano da prekomjerna konzumacija dovodi do ovisnosti te pogoršava problematična zdravstvena stanja jetre, pankreasa, želuca, mozga. Preporučena dnevna količina piva za odraslu ženu je 3 dl, a za odraslog muškarca 6 dl, osobama u razvoju se ne preporuča konzumacija alkoholnih pića pa tako ni piva.
Bez obzira na to što odlično gasi žeđ, treba imati na umu da ono stimulira rad bubrega. Diuretik je kao i kava, tako da se unesena voda brže izbacuje iz tijela, a alkohol ostaje, što izaziva dodatnu potrebu za hidratizacijom, odnosno eventualnom daljnjom prekomjernom konzumacijom. Pivo obiluje enzimima, koji potiču izlučivanje probavnih sokova i ubrzavaju probavu hrane pa ga se savjetuje konzumirati uz hranu. S obzirom na to da ipak brzo, ali kratkotrajno, nadoknađuje vodu, bogato je elektrolitima i vrlo je hranjivo, odličan je izbor za brzi oporavak nakon fizičkog napora.