Za NATO je energet pitanje bezbjednos
Bosna i Hercegovina, za razliku od Alijanse, ne polaže ni blizu dovoljno pažnje energetskoj sigurnosti, a posljednji događaji u vezi sa gasnom infrastrukturom to jasno pokazuju
Društvo i seksualnost naziv je studentske konferencije iz kulturnih studija koja je održana jučer na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici. Izlaganjima i diskusijom učesnici su pokušali utvrditi koji društveni faktori utiču na formiranje seksualnog identiteta i kakva je veza između nosilaca društvene moći i pojavnih oblika seksualnosti.
Jedan od uvodničara bio je prof. dr. Nenad Veličković sa Univerziteta u Sarajevu, koji je rekao da samoga društva ne bi bilo da nije seksa.
- Seksualnost je nešto što pokriva različite aspekte ljudskog života i vrlo je važna ne samo za društvo, važna je za zdravlje, zadovoljstvo, sreću, sigurnost i gotovo svaki aspekt. Jako je čudno da se o nečemu ovako važnom jako malo govori, kazao je Veličković.
Alen Šabanović, viši asistent na FFUNZE, istaknuo je da realizuju čitav niz aktivnosti poput izložbi, konferencija, stručnih izleta, a treću godinu zaredom i studentsku konferenciju čiji je glavni cilj da se potakne diskusija o onim temama koje studenti prepoznaju kao problem u društvu.
O seksualnosti kao tabu temi u bosanskohercegovačkom društvu izlagala je Nerija Prnjavorac, studentica treće godine kulturalnih studija Filozofskog fakulteta UNZE.
- Svjedoci smo da u tradicionalno konzervativnoj sredini kao što je naša zemlja još se suočavamo sa mnoštvom predrasuda i stereotipa vezanih za seksualnost općenito. Sistem u kojem živimo nema dovoljno razvijene mehanizme seksualne edukacije mladih i upravo jedna ovakva konferencija je najbolji način da se podigne svijest javnosti o destigmatizaciji seksualnosti kao takvoj u svrhu prevencije problema sa kojima se mladi susreću, zaključila je Nerija Prnjavorac.
Nakon što je počeo rat u Ukrajini, a Rusija blokirala dostavu prirodnog gasa u zemlje EU, pokazalo se da je energetika važno bezbjednosno pitanje jer je nedostatakizvoraenergenatamogaoznačajno ugroziti evropsku bezbjednost.
Međutim, protekla zima je pokazala dajeevropa,zajednosasvojimsaveznicima, bila pripremljena za taj scenarij i, nakon početnog šoka koji je doveo i do visokihcijenagasa,uspjeladastabilizujesnabdijevanjeenergentimaiizbjegne negativneposljedice.najboljailustracija toga je činjenica da je cijena prirodnog gasa sada na nivou prije ukrajinskog rata, s tendencijom daljeg pada.
Ruski i zapadni gas
Jedan od razloga za uspješno prevazilaženje ove krize je i činjenica da je NATO, još 2008. godine na samitu u Bukureštu, prepoznao energetiku kao bezbjednosno pitanje i uključio ga u svoje politike i planove. NATO je 2012. godine u Litvaniji osnovao Centar za energetsku sigurnost, u kojem vojni i civilni stručnjaci organizuju i koordinišu aktivnosti koje se odnose na politike za stabilno snabdijevanje energentima i jačanje energetske efikasnosti. Iako se ove aktivnosti mogu činiti kao birokratske i suvoparne, posao koji ovakve agencije rade u pozadini i mimo očiju javnosti omogućavaju zemljama da se u slučaju izbijanja kriza brzo prilagode. Događaji koje javnost često vidi u vijestima su obično samo vrh ledenog brijega, jer je svaka uspješna mjera i politika rezultat rada velikog broja birokrata i eksperata koji u pozadini pripremaju teren za donosioce političkih odluka.
Za razliku od NATO-A, BIH ne polaže ni blizu dovoljno pažnje energetskoj sigurnosti, a posljednji događaji u vezi sa gasnom infrastrukturom to jasno pokazuju. U Republici Srpskoj žele da se preko Istočne interkonekcije povežu sa Srbijom, i to na isti izvor energije, što nikako ne može ponuditi diverzifikaciju snabdijevanja, pa samim tim ni veći izbor potencijalnih dobavljača. S druge strane, u Federaciji BIH Južna interkonekcija,projekatkojibiomogućiodabih,osimruskog,dobijaizapadni gas, godinama stoji jer se političari u Sarajevuimostarunemogudogovoriti o tome ko će projekat provesti.
Da su EU i SAD još prije početka ruske invazije mislili na sigurnost snabdijevanja BIH, pokazuje činjenica da je Evropska komisija još prije deset godina u svoje energetske planove uključila i pitanje izgradnje novih visokonaponskih dalekovoda, jačanje udjela zelene energije u ukupnom miksu i diverzifikacije gasa za BIH.
Eujejoš2019.godinepokrenulaprojekat i izrazila spremnost da finansira i pruži grantove za realizaciju projekata za gasnu diverzifikaciju, ali godinama se ništa nije pomjerilo s mrtve tačke.
U Evropskoj komisiji su nam rekli da je južni gasni interkonektor, koji bi trebalo da ima i dvije grane ka Novom Travniku i Mostaru, jedan od najvažnijih projekata u okviru ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, kao i da aktivno pomaže da se uz grant koji oni obezbjeđuju nađe i povoljno finansiranje.
Osim toga, EU je nedavno pružila i podršku građanima zbog visokih cijena energenata tokom protekle zime.
”EU obezbjeđuje 70 miliona evra BIH putem paketa energetske podrške ugroženim porodicama i malim i srednjim preduzećima, kao i za podsticanje tranzicije ka obnovljivim izvorima energije”, kažu oni.
U Ambasadi SAD-A su nam rekli da je diverzifikacija snabdijevanja energijom bitan dio bezbjednosti, koja, osim izgradnje novih gasovoda, uključuje i integracijuobnovljiveenergije,štednju energije i reformu energetskih politika.
”Pozdravljamo napore EU i energetske zajednice da identifikuju ključne regionalne energetske infrastrukturne projekte i podstičemo dalju saradnju na implementaciji ovih projekata, posebno gasovoda prirodnog gasa Južna
Dolaskom nove Vlade FBIH postoji šansa da se ovi značajni projekti počnu realizovati, a da li će tako i biti, ostaje da se vidi
interkonekcija, koji će povezati BIH na snabdijevanjeprirodnimgasompreko Hrvatske. Iako projekat ovog gasovoda ne isključuje druge projekte, Južna interkonekcija će pomoći diverzifikaciju izvora prirodnog gasa za BIH, okončati zavisnost BIH od jednog dobavljača, tebiciljaniminvesticijamamoglačiniti