Miju postati iluzija
splatno školovanje djetetu koje je rođeno iz čina ratnog silovanja - dijete posebne kategorije civilnih žrtava rata do 35. godine.
- Djeca rođena iz čina ratnog seksualnog nasilja su građani Bosne i Hercegovine. Oni su šutnju prekinuli i vrijeme je da institucije i društvo prekinu šutnju o njihovom postojanju, potrebama i pravima. Zaštita djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja, ustvari, predstavlja stvaranje sigurnog prostora u kojem dijele svoje iskustva, sigurno i smisleno. Takav prostor osnažuje i omogućava djeci jednakopravno učešće u javno-političkom dijalogu o pitanjima koja se tiču njihovog statusa. Ljudska prava ne smiju postati iluzija. Stigma, diskriminacija i pravna nevidljivost ne smiju biti prepreka kvalitetnom zdravlju djece rođene iz čina seksualnog nasilja. Ključne potrebe djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja ogledaju se u unapređenju, čuvanju i vraćanju zdravlja. Ta djeca ne smiju nastaviti trpjeti kršenje prava na stambeno zbrinjavanje. Institucionalne politike moraju uključiti djecu u stambene strategije, a pravo na rad predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava. Rat nije bio naš izbor, solidarnost jeste. Stoga, niko ne smije ostati nezbrinut niti nevidljiv, kaže za Oslobođenje Ajna Jusić, predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić ističe da je ovaj zakon po mnogo čemu inovativan.
- Ono što je jedna od njegovih posebnosti i na šta smo u Ministarstvu posebno ponosni jeste što je ovo prvi zakon u svijetu koji identificira i u pravo uvodi žrtve seksualnog zlostavljanja i silovanja i djecu rođenu iz zločina silovanja. Iako teška okolnost, moramo biti i ja sam ponosan na svoje kolege koji su zajedno sa udruženjima žrtava napravili zakon koji sada praktično prepisuju druge zemlje u svijetu i o kojem naši ljudi drže radionice širom svijeta. Zakon prvi put prepoznaje djecu rođenu iz čina silovanja koja dobijaju status civilne žrtve rata.
Cijenimo da će ovo prepoznavanje u zakonu vratiti dostojanstvo ovoj populaciji, omogućiti potpunu inkluziju u društvo, da kroz podršku njihovom školovanju jačamo njihove ličnosti i da oni sutra budu pronosioci priče o istini o njima, njihovim majkama i svim onim majkama koje iz straha od osude društva šute o zločinu koji su preživjele, naglasio je Delić.
Merjemmuhadžić,pravnaekspertica Udruženja Zaboravljena djeca rata, ističe za naš list da će se usvajanjem ovog zakona obezbijediti pravna sigurnost kategoriji civilnih žrtava rata, u vidu jedinstvenog zakona koji na nesumnjiv način treba da postavi principe, obim i uslove pod kojima se ostvaruju materijalna prava ove kategorije društva.
- Obezbjeđivanje zakonskog okvira zaštite prava civilnih žrtava rata izuzetno je značajno iz razloga što postojeći zakon (Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom FBIH) nudi složen način ostvarivanja pojedinih prava, posebno kada se radi o pravima civilnih žrtava rata. Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u FBIH treba da civilnim žrtvama rata obezbijedi jednostavniji
Želimo da nas društvo prepozna kao građane Bosne i Hercegovine, a ne kao socijalne slučajeve, rekla je Kaloper
Ključne potrebe djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja ogledaju se u unapređenju, čuvanju i vraćanju zdravlja, istakla je Ajna Jusić
način ostvarivanja garantovanih prava, kao i da svojom egzistencijom ukaže da ova kategorija nije zanemarena od vlasti. Najveći doprinos ovog zakona treba da se ogleda u definisanju djece rođene iz čina ratnog silovanja kao kategorije civilnih žrtava rata. Svakako, ovaj istorijski korak zakonodavca ne treba i ne smije da ostane simboličnog karaktera, pa se očekuje da djeca rođena kao posljedica ratnog seksualnog nasilja budu direktno navedena kao korisnici svih prava koja se tiču njihove zaštite, naglasila je Muhadžić.
Napomenula je da su djeca rođena iz čina ratnog silovanja trenutno u dobi od 27 do 32 godine, te da kao posebna kategorija nisu nikad bila prepoznata u pravnim aktima države, kao što su to bila, na primjer, djeca RVI-JA, te djeca poginulih boraca.
- Krajnje je vrijeme da se počnu preduzimati konkretni koraci glede pravne zaštite ove kategorije s obzirom na to da su ova lica u potrebi za ostvarenjem esencijalnih uslova kako bi aktivno doprinosila ličnom razvoju, a time i društvu u cjelini, zaključila je.
Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča ‘92-’95, kaže za Oslobođenje da je ovo udruženje zajedno sa Udruženjem Zaboravljena djeca rata, ali i drugim udruženjima, napravilo radnu grupu i potpisali su sporazum o saradnji sa ciljem donošenja spomenutog zakona.
Prateća prava
- Nažalost, nakon trideset godina prvi put smo uvedeni u poseban zakon. Ono što želimo je da nas društvo prepozna kao građane Bosne i Hercegovine, a ne kao socijalne slučajeve. Moram da iskažem zahvalnost što se na ovome počelo aktivno raditi i da će zakon konačno biti na sjednici federalne Vlade. Činjenica je da će zakon djeci rođenoj iz zločina silovanja dati status civilne žrtve rata, ali ono što želimo i za šta ćemo se boriti je da oni dobiju i prateća prava. Činjenica je da su to odrasli ljudi, ali oni ne traže previše, jer ni dosad nisu imali mogućnosti da uživaju u bilo kakvim pravima. Toj djeci treba pomoći. Nadam se da će se imati razumijevanja za ovu populaciju koja zaslužuje da se nakon 30 godina njihova prava počnu primjenjivati i poštovati, rekla je Kaloper.
Sigurnost po Nato-standardima
Ministar odbrane BIH Zukan Helez, zajedno s načelnikom Zajedničkog štaba OSBIH generalpukovnikom Senadom Mašovićem i zapovjednicom Štaba NATO-A Sarajevo brigadnim generalom Pamelom Mcgahom, jučer je u Glavnoj logističkoj bazi OSBIH u Butilama otvorio moderniziranu oružarnicu, prema kojoj će se modernizirati i ostali objekti za čuvanje streljačkog naoružanja. General Mcgaha je naglasila da će NATO pomoći moderniziranje i dodatno opremanje još oko 40 prostorija za skladištenje streljačkog naoružanja, čime NATO pomaže očuvanje sigurnosti za sve građane ove zemlje.
Snažna podrška Italije
Ministar vanjskih poslova BIH Elmedin Konaković sastao se sa direktorom Ureda za jadransku regiju i Balkan Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije Andreom Casconeom, koji je istakao dobre odnose dvije zemlje te ponovio podršku koju Italija pruža Bosni i Hercegovini u njenim nastojanjima da napreduje na putu prema Evropskoj uniji. Istakao je podršku Italije reformskim procesima i značaj institucionalne integracije u BIH, jer je to veoma značajan uslov za napredak prema partnerskom odnosu sa EU.
Očekivanja bh. građana
Završetak autoceste na koridoru 5c, kao i aktivnije ulaganje u izgradnju željezničkih pravaca te povezivanje naše zemlje sa ostatkom Evrope, ono je što građani očekuju od evropskih integracija i što smo im dužni isporučiti, naglasio je ministar komunikacija i prometa BIH Edin Forto na jučerašnjem sastanku sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varhelyijem u Bruxellesu. Zaključeno je kako će saradnja u narednom periodu biti intenzivirana s ciljem konsolidacije našeg statusa kandidata i početka pregovaračkog procesa za punopravno članstvo u EU.