ESG ideologija stigla u bh. banke

Kprincipe. rajem 2022. godine komercijalne banke u Bosni i Hercegovini počele su iznenada reklamirati takozvane ESG

Nažalost, reklame banaka su se svodile na mitingaške parole tipa da su ESG principi budućnost finansija i održivog razvoja, bez pojašnjenja o čemu se tu radi. Potom su se u promociju ESG principa uključili i pojedini bh. mediji. Tek tada smo mogli saznati da su ESG principi zapravo svojevrstan kreditni rejting, veoma sličan kineskom komunističkom modelu socijalnih kredita, koji se navodno provodi radi zaštite okoliša.

Banke će, shodno ESG principima, odobravati kredite državi, kompanijama, a potom i stanovništvu, pri čemu će niže kamate, odnosno jeftinije kredite, imati oni koji budu imali niži ugljični otisak. Više kamate i skuplje kredite imat će oni sa većim ugljičnim otiskom, pojasnili su mediji. Nažalost, ni banke ni mediji nisu pojasnili temeljem kojih bh. zakona se planiraju uvesti ESG principi, ko će određivati koliki je nečiji ugljični otisak i slično.

Zato, hajde da popunimo te praznine. Krenimo redom. ESG je akronim od engleskih riječi Enviromental, Social i Governance (zaštita okoliša, društvena odgovornost i korporativno upravljanje). Ove principe je uveo uupotrebubankarsawallstreetalaurence Larry Fink, čelni čovjek ogromnog američkog fonda Blackrock. Fink je implementaciju ESG principa objavio urbi et orbi u svom pismu ulagačima početkom 2020. godine. Blackrocku se odmah potom u nametanju ESG ideologije pridružio i drugi gigantski fond Vanguard.

Corbett Report izvještava da je Joe Biden sredinom 2020. išao kod Finka da ga moli za podršku za njegovu kandidaturu za američke predsjedničke izbore. Fink mu je odgovorio “tu sam da pomognem”. A zauzvrat je od Bidena tražio, ako pobijedi, podršku za ESG principe. A zašto bankar sa Wall Streeta želi implementirati ESG? Kažu, zbog očuvanja okoliša. Ugljik koji dospije u atmosferu zagrijava planetu Zemlju, kojoj zbog toga navodno prijeti kataklizma. Šta kaže nauka na to? Kaže da to nije tačno. Više od 1.500 vrhunskih svjetskih klimatskih naučnika, okupljenih oko norveškog nobelovca za fiziku Ivara Giaevera, potpisalo je nedavno Svjetsku deklaraciju o klimi u kojoj ističu da ne postoji nikakva vanredna klimatska situacija.

Pa zašto onda bankari sa Wall Streeta guraju ESG? Odgovor se nalazi u istraživanju konsultantske kuće Wood Mackenzie. Trenutno više od 65 posto svjetskih rezervi nafte i prirodnog plina, dovoljno za narednih 60 godina, kontroliše sedam nacionalnih kompanija - tri arapske, dvije ruske, jedna iranska i jedna venecuelanska kompanija (Saudi Aramco, Qatarenergy, Abudhabinationaloilcompany,rosneft, Gazprom, National Iranian Oil Company i Petróleos de Venezuela). Nacionalne kompanije su uglavnom u većinskom državnom vlasništvu, što znači da su američki privatni investitori - a i općenito Zapad - izgubili kontrolu nad ovim resursima.

Zato ustvari i žele nametnuti da cijeli svijet odustane od fosilnih goriva i pređe na zelenu obnovljivu energiju, koju bi oni kontrolisali. Ako pak kojim slučajem vjerujete da bankari sa Wall Streeta, zapadni političari i mediji to rade zbog ljubavi prema planeti Zemlji, potražite naučnu studiju prof. dr. Simona P. Michauxa koja kaže da je zelena energija podjednako prljava kao i energija fosilnih goriva. Treba li navesti da planirani energetski bilansi ostatka svijeta (minus Zapad) jasno pokazuju da im na pamet ne pada da odustaju od fosilnih goriva?

Iako se ESG principi danas u BIH predstavljaju kao nešto što je stateof-the-art, istina je da ti principi nisu potpuno dobrodošli čak ni u zemlju u kojoj su osmišljeni. U oktobru 2022. koalicija 19 američkih državnih tužilaca pokrenula je istragu protiv šest velikih banaka zbog pokušaja nametanja

Banke u BIH, ako hoće da guraju ESG principe i zelenu tranziciju, neka to rade tako da račun za to ne ispostavljaju bh. građanima i kompanijama. Ovdašnji političari i regulatori trebali bi spriječiti da bh. banke odobravaju ESG kredite iz domaćih depozita

ESG principa. Austin Knudsen, državni tužilac Montane, tom je prilikom rekao da banke vrše pritisak na poslovanje u političkom pravcu, a da to nije njihova funkcija - posao banaka je da osiguraju kredite i da ostvare profit za dioničare.

Savezna država Florida već je zakonom zabranila bankama primjenu ESG principa, a Teksas i ostale države rade na istim ili sličnim rješenjima. Elon Musk, vlasnik Tesle, Twittera i Spacex-a, nazvao je ESG principe “inkarnacijom đavola” i “satanističkom idejom” Svjetskog ekonomskog foruma (Fink je član Izvršnog odbora WEF-A). Nakon veoma žestokih protesta u Teksasu fond Vanguard zvanično je odustao od ESG ideologije tako da je sada Blackrock ostao sam.

No, kao što vidimo, primjena ESG ideologije je u punom zamahu u BIH. Pogledajmo sada BIH kroz prizmu ESG. U ESG svijetu Njemačka je “svjetski prvak” zelene tranzicije. Prema podacima Statistisches Bundesamt (Destatis), Njemačka je u 2022. čak 44 posto energije dobijala iz obnovljivih izvora (energija vode, vjetra, sunca i biomase). A sada iznenađenje. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BIH u februaru 2023. BIH je 50,4 posto električne energije dobijala iz obnovljivih izvora! Pri tome proizvodnja energije iz uglja u Njemačkoj raste. U 2020. godini 23,4 posto električne energije u Njemačkoj dolazilo je iz uglja, 2021. godine 28,1 posto, a 2022. čak 31,3 posto, pokazuju podaci Destatisa. I to je logično. Obnovljivi izvori energije su veoma ovisni o vremenskim prilikama i zbog toga se čak i jedna Njemačka vraća sigurnom uglju.

BIH ima prilične rezerve uglja i već sada može zadovoljiti sve svoje potrebe za električnom energijom i da joj još ostane za izvoz. Trenutno BIH ima veću proizvodnju električne energije po stanovniku od zemalja u okruženju - proizvodnja u BIH je na kraju 2021. godine iznosila 5.393 kwh po stanovniku, a u Hrvatskoj 3.638 kwh, Mađarskoj 3.585 kwh, Rumuniji 3.037 kwh i tako dalje. I sada treba pustiti komercijalne banke u BIH da to uguše. Ako se električna energija bude proizvodila iz uglja, banke će bh. kompanijama naplaćivati više kamate, od kojih će više zarađivati, pri čemu će polako ali sigurno ugušiti razvoj BIH na resursima koje posjeduje.

I još jedna važna stvar o kojoj treba voditi računa. Banke u BIH, ako hoće da guraju ESG principe i zelenu tranziciju, neka to rade tako da račun za to ne ispostavljaju bh. građanima i kompanijama. Neka slobodno nađu u inostranstvu kreditne linije pa onda neka od tog novca odobravaju ESG kredite. Ono što bi ovdašnji političari i regulatori trebali obavezno spriječiti jeste da bh. banke odobravaju ESG kredite iz domaćih depozita. S obzirom na to da su izvori finansiranja ovdašnjih banaka depoziti bh. građana i kompanija - i to u rasponu od 85 do 93 posto - onda bi zaista bila blasfemija da se od lokalnog novca guši razvoj BIH na sopstvenim resursima. Prevedeno, to bi izgledalo doslovno ovako - dajte nam vaš novac da vam ga mi posuđujemo uz kamatu, a onda ćemo vam, ako samo poželite da koristite svoje resurse, povećati kamate da zaradimo još više.

Nedavno je predsjednik Ugande Yoweri Museveni ismijavao Njemačku i njenu zelenu agendu. On je na svom Twitter nalogu napisao da se u Njemačkoj upravo ruši ogromna vjetroelektrana kako bi se napravio dodatni prostor za novi rudnik uglja i termoelektranu te dodao da to “izvrgava ruglu zapadnjačku posvećenost klimatskim ciljevima”. Dodao je i da Afrika nikada neće prihvatiti zapadnjačke dvostruke standarde “jedna pravila za njih, a druga za nas”. Nažalost, mi u BIH nemamo niti političare niti regulatore niti struku takvog kalibra i moralnog poštenja i ponosa kakve ima Afrika.