BIH mora raditi da bi bila prihvaćenija
Građani/ke Austrije ne dijele mišljenje zvanične politike zemlje o proširenju EU iako i država i bh. dijaspora ulažu dosta truda kako bi promijenile mišljenje skeptika
Österreichische Gesellschaft für Europapolitik u maju je objavio rezultate online istraživanja javnog mnijenja koje pokazuje da nema većine za proširenje Evropske unije. Istraživanje, provedeno od 11. do 13. aprila na uzorku od 1.000 ispitanika/ca, pokazalo je i podijeljena mišljenja o proširenju Schengena.
Drugačiji stav
”Austrijanci su i dalje skeptični u pogledu daljeg proširenja EU nijedna (potencijalna) zemlja kandidat trenutno ne može računati na većinsko odobrenje”, navedeno je u objavi rezultata.
- Austrijske vlade su tradicionalno bile čvrste pristalice proširenja EU, posebno u pogledu pristupanja zemalja zapadnog Balkana. Međutim, građani/ke Austrije imaju - tradicionalno - prilično drugačiji stav, smatra Paul Schmidt, generalni sekretar ÖGFE-A.
Od zemalja zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina i dalje ima najveću stopu odobravanja među građanima/kama Austrije: 29 posto bi pozdravilo članstvo u EU, dok bi 41 posto to odbilo. Članstvo Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije pozdravilo bi između 24 i 21 posto ispitanika/ca, a Kosova 16 posto.
U odnosu na anketu iz jula
2022, podrška pristupanju BIH Uniji uvećana je za 5 procentnih poena, a Srbije i Albanije za po 8. Schmidt je za AJB istakao da se generalno malo zna o zapadnom Balkanu, a istovremeno se područje veže sa slabijim ekonomskim razvojem i političkom i institucionalnom nestabilnošću. Često se postavlja i pitanje pristupa fondovima nakon članstva, spremnosti EU, ali i izazova migracija. Što se tiče relativno pozitivnog rezultata prema našoj zemlji u odnosu na ostale zemlje regiona, Schmidt je napomenuo da u Austriji živi brojčano velika bh. dijaspora.
Dr. Armina Galijaš, docentica u Centru za studije jugoistočne Evrope Univerziteta u Grazu, smatra da je BIH dobila najveći postotak podrške, jer naši građani/ke u Austriji važe za najbolje integrisanu grupu.
- Procenat stanovnika/ca Austrije koji/e uzimaju austrijsko državljanstvo je također najviši kod građana/ki BIH. To, naravno, nije dobro za BIH, ali je još jedan od pokazatelja uspješne integracije, smatra dr. Galijaš i dodaje da su građani/ke koji/e dolaze iz BIH na mnogim važnim i vidljivim pozicijama, što poboljšava njihov imidž.
Podsjeća da zvanična austrijska politika nije protiv proširenja.
- Oni se čak trude da ubijede druge iz EU, npr. Francuze ili Nizozemce, koji su više skeptični, da ne odustaju od proširenja. Austrija je geografski, interesno i povijesno puno bliža regionu, te prema njemu ima i drugačiji odnos. Dokaz o želji za proširenjem je i Schallenbergov prijedlog za postepenu EU integraciju zemalja zapadnog Balkana. To ukazuje na ozbiljno bavljenje ovom temom, kaže dr. Galijaš.
Stav se dodatno može promijeniti tako da iz Bosne i Hercegovine dođu novi impulsi i dokazi za željom za ulazak u EU, smatra dr. Galijaš
Provođenje reformi
Mišljenja je da se stav građana/ ki Austrije može promijeniti ukoliko se naša zemlja posveti provođenju reformi, demokratskom i otvorenom pristupu medijima i opoziciji. Važan je, kaže, i javni bunt građana protiv
kao i želja za promjenom, ali i političke promjene u RS-U (odmak od forsiranog odnosa sa Rusijom).
- Niko ne želi dati nekome poput Dodika glas i pravo suodlučivanja o politici u EU. U RS-U ima dovoljno političkih snaga koje su kompatibilne sa vrijednostima koje zastupa EU. Austrija i bh. dijaspora rade već dovoljno, zaključuje dr. Galijaš.