Ako ne bude uroda
Poljoprivrednici u BIH su već godinama u problemima zbog bahate vlasti, a protiv njih su se izgleda, kažu, urotile i vremenske (ne)prilike
Ova godina nije počela dobro za poljoprivredu s obzirom na to da je zbog vremenskih (ne)prilika kasnila proljetna sjetva.
Kako kažu poljoprivrednici, pored svih problema kao što su hiljade hektara neobrađene zemlje, bahati odnos vlasti, inflacija, uvoz.., i vrijeme se urotilo protiv njih. Prema svemu sudeći, ističu naši sagovornici, domaća proizvodnja će biti sve manja i manja, a krucijalno pitanje je šta ćemo i koliko ćemo sljedeće godine od domaćih proizvoda imati na tržištu, zapravo hoćemo li imati šta jesti?
Kiša i suša
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBIH, objašnjava za Oslobođenje šta se trenutno dešava sa osnovnim poljoprivrednim žitaricama.
- Pšenica je zasijana najesen prošle godine. Žetva je za dvadesetak dana, a kad je bila sjetva, sijano je po enormno visokim cijenama. Trebalo je prvo zadovoljiti sve predispozicije za sjetvu koje su bile katastrofalne. Skupi su bili gorivo, đubrivo, zaštita, sjemena... Odjednom se desio poremećaj na tržištu, dolazi nam enormna količina pšenice iz Ukrajine po 30 - 40 feninga. A naš čovjek kad bude dizao cijenu pšenice koja ga je koštala u proizvodnji 50 feninga, on je u startu u gubitku i niko neće stati iza njega da mu pomogne, ističe Bićo i dodaje da bi u ovom slučaju po automatizmu trebalo da intervenišu robne rezerve da kupe po toj cijeni koliko je njega koštala proizvodnja.
- Malo da zaradi poljoprivrednik da bi opet radio. Ali to se neće desiti. Tako je i sa ostalim proizvodnjama. Mi ovdje generalno imamo skupu proizvodnju u odnosu na uvoz. Nemamo plavi dizel, nemamo ništa. Nismo konkurentni nikome. A da ne govorim da i sami sebi pravimo zamke. Imamo 10 kantona sa različitim poljoprivrednim politikama, onda federalnu Vladu, RS, državu. Sve različite politike. Drugačiji podsticaj, ovdje, ondje, sve je ispetljano da se ne zna ni ko pije ni ko plaća. Nemamo popis poljoprivrede, ne znamo čime uopšte raspolažemo, objašnjava on.
Također, ističe da se veoma mali broj ljudi bavi poljoprivredom, a sve manje je i onih koji se odlučuju na taj korak zato što je nesigurno - nema zaštite domaće proizvodnje, mali je budžet za poljoprivredu, neredovna isplata, nema plavog dizela... Kaže da strategiju treba mijenjati iz temelja.
A kako to učiniti, kad ovdje, kako kaže, ne vlada država, nego tajkuni.
- Ljudi se enormno obogate na uvozu. Našim političarima je jednostavnije nešto uvesti, nešto prodati, uzeti 17 posto PDV-A na to i ostale poreze a da ne ulažu ništa, ističe on.
Sličnog mišljenja je i Vladimir Usorac, donedavni predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS-A, a sada počasni predsjednik Udruženja, koji smatra da je veliki problem to što se domaći proizvodi obezvređuju nametima, a država ne pomaže. Također su problem i vremenske prilike koje ne pogoduju poljoprivrednicima. Nema snijega kako treba već godinama, kiše padaju, a u suštini vlada suša jer su urodi slabi.
- Zbog prirodnih nepogoda posljednjih godina je slab urod, što se naravno odražava na sve, ali niko nema sluha za to. Država se bavi nekim prepucavanjima, ali onim bitnim stvarima ne. Ukoliko se nešto ne riješi i ne pomogne poljoprivrednicima, izgleda da ćemo uskoro jesti travu koja jedino dobro raste zbog velikih kiša, smatra Usorac.
Obojica se slažu da je poljoprivreda trenutno kapitalna dugoročna investicija, te da se moraju stimulisati mladi kako bi se bavili ovom granom. Danas se poljoprivredom, nažalost, bave uglavnom stariji.
Po svim parametrima i ovakvim vremenskim prognozama, doći će do razvoja plamenjače i drugih bakterioza, pa se mora provoditi zaštita kultura