Ja se ne smije propustiti
Strani investitori koji planiraju da otvore fabrike u našoj zemlji ili da ih prošire, uz ovaj sporazum Srbiju mogu posmatrati kao tržište koje je šire, zaključuje Stanić
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić upozorava da u Crnoj Gori Otvoreni Balkan zagovaraju podržavaoci Aleksandra Vučića
Da bude jasnije, kada protokol stupi na snagu, građani Srbije, Severne Makedonije i Albanije, uz dobijanje jedinstvenog elektronskog broja iz MUP-A, moći će da se prijave na konkurse za posaonateritorijamaovetrizemljekao njihovi stanovnici, bez radne i boravišne dozvole. Za one koji budu obavljali posao u zemlji susedstva, važiće zakon koji je na snazi u zemlji u kojoj radi, posebno kada je u pitanju Zakon o radu.
Kada je reč o Srbiji, na tržištu najviše fali radnika u građevini, ugostiteljstvu, saobraćaju i prerađivačkoj industriji, ali primetan je i veliki broj oglasa za prodavce, mesare, kuvare i kozmetičare. Na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje, otvoren je i značajan broj oglasa za medicinare, nastavnike, i administrativne radnike. Ipak, da bi se pomenuta radna mesta popunila, stručna javnost upozorava da je neophodno zapitati se da li je Srbija dovoljno konkurentna da privuče strance, kao i da li je obuhvaćeno tržište dovoljnoširokodazakrpirupeudeficitarnim delatnostima.
Saša Đogović, ekonomista i urednik publikacije Strateo, kaže da protokol Srbiji odgovara jer je najveće tržište u regionu, posebno sada, u periodu povećanih infrastrukturnih radova i najavljenih ulaganja u EXPO i BIO4 kampus.
“Biće još veće potrebe za radnom snagom, čak i u deficitarnim delatnostima. Građani Severne Makedonije i Albanije moći će lakše da dođu do posla u Srbiji, te je za našu zemlju dobro da ima takav dokument. Sa druge strane, trebalo bi raditi na jačanju domaćeg institucionalnog instrumenta, kako bi se stvorila jednaka pravila za sve, sa manje privilegovanih igrača na tržištu”, kaže naš sagovornik.
Osim toga, stava je da je protokol krnji, jer ne obuhvata sve zemlje Zapadnog Balkana, odnosno Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo.
“Protokol nema svoju punoću, a razlog je jer ove zemlje ili teritorija ne zaziru od politike zvaničnog Beograda, i nemajupoverenje,posebnouevropski sistem vrednosti Beograda, te prave otklon od Otvorenog Balkana, stavljajući primat Berlinskom procesu. Stoga je važno da Berlinski proces pogura dalje ovu inicijativu, kako bi sve zemlje na kraju pristupile jedinstvenom tržištu radne snage”, pojašnjava Đogović.
Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko mišljenja je da, iako je potpisivanje protokola korisno, da bi se slobodna mesta popunila, Srbija treba potrebe da zadovoljava na svetskom, a ne regionalnom tržištu.
“Albanija i Makedonija su male zemlje sa ograničenim resursima radne snage. Albanija ima odličnu demografsku situaciju, ali puno ljudi radi u inostranstvu. Iz tog razloga, srpski poslodavci trebalo bi da budu dovoljno konkurentni, odnosno da ponude slične uslove koje imaju u Zapadnoj Evropi”, kaže on.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije naglašava da još jednu pogodnost predstavlja slika Srbije kao većeg tržišta u očima stranih investitora, i samim tim potencijalna šansa za povećanje ekonomske aktivnosti u delovima zemlje gde ona nije na zavidnom nivou.
“Strani investitori koji planiraju da otvore fabrike u našoj zemlji ili da ih prošire, uz ovaj sporazum Srbiju mogu posmatrati kao tržište koje je šire, sa većom ponudom radne snage. Recimo, na jugu Srbije beleži se mala ekonomska aktivnost, a ukoliko bi investitor razmišljao u pravcu da radnici mogu doći i iz Severne Makedonije, moglo bi biti podstrek da investitori vide veći broj radne snage nego što je trenutno raspoloživ”, zaključuje Stanić.
Crna Gora: Pametnije se držati Berlinskog procesa
Otvoreni Balkan služi da jača vlast hibridnih režima i zarobljenih država i Crna Gora je napravila dobar korak distancirajući se od ove ograničavajuće inicijative, koja bi državu vratila unazad kada je riječ o usklađivanju sa standardima EU.
To su ocijenili sagovornici Vijesti komentarišući inicijativu Otvoreni Balkan (OB) i protokol o slobodnom pristupu tržišta rada, koje su njegove članice Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija potpisale prethodne sedmice.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da u Crnoj Gori Otvoreni Balkan zagovaraju podržavaoci Aleksandra Vučića, što samo po sebi govori dovoljno i o inicijativi i o njenoj svrsi i dometima:
“Nije tajna da Crna Gora ima nezadovoljavajuće administrativne kapacitete čak ni za rad na svom najvažnijem spoljnopolitičkom cilju – članstvu u EU, zbog čega ne treba da se rasplinjava na paralelne kolosijeke, posebno ne na one čiji je cilj da umanje značaj procesu evropske integracije”.
Bajramspahić je kazala da Otvoreni Balkan služi da jača vlast hibridnih režima i zarobljenih država, kakve članice Otvorenog Balkana jesu, dok su sami sebe rasteretili obaveza iz evropske agende koje im ne odgovaraju i koje nemaju namjeru da ispune.
“Drugim riječima, balkanska unija treba samo onima koji znaju da za njih Evropska unija nije na vidiku jer su sami prepreka za demokratizaciju”, ocijenila je Bajramspahić.
Berlinski proces, kako je kazala, nudi više nego dovoljno benefita u smislu regionalne saradnje, ekonomskog jačanja Zapadnog Balkana, te ima neograničene potencijale za produbljivanje inicijative u svim domenima. Pod okriljem ove inicijative će se, kako je ocijenila, razviti zajedničko regionalno tržište svih šest država Zapadnog Balkana, pri čemu se uporedo insistira na borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije, implementaciji evropskih standarda i usaglašavanju javnih politika sa EU. Ovo mora da bude prioritet naše države.
“Crna Gora može potpuno da se transformiše zahvaljujući Berlinskom procesu i Planu rasta 2024-2027, ali je pitanje koliko će biti posvećena tome da zaista i u cjelini iskoristi najbolju priliku u svojoj istoriji. Za pet godina ozbiljnih reformi i ulaganja u infrastrukturne projekte za koje sada imamo sredstva nadohvat ruke, lice Crne Gore bi moglo da bude potpuno promijenjeno, a svakodnevni život daleko kvalitetniji”, kazala je Bajramspahić.
Ona je kazala da se već tri godine troši energija na rasprave o Otvorenom Balkanu, tokom kojih Crna Gora, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija nisu napredovale u procesu evropske integracije, već stagnirale i nazadovale. Istovremeno, Hrvatska je tokom posljednjih deset godina povukla 12 milijardi bespovratnih sredstava koje je pametno uložila u svoj razvoj. Istakla je da se od 2013, za 10 godina članstva u EU, u Hrvatskoj BDT po stanovniku povećao sa 50 odsto prosjeka EU na 75, robni izvoz se udvostručio, a stopa nezaposlenosti je pala sa 17,3 odsto na šest.
“Minimalna cijena rada je 560 eura, a prosječna plata 1.100 eura. Drugim riječima, sve naše ciljeve možemo da ostvarimo ako se konačno fokusiramo i manemo stranputica koju su nas već koštale previše”, kazala je Bajramspahić.
Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu odgovorili na pitanja Vijesti o protokolu i tome da li se on uklapa u Plan rasta Zapadnog Balkana ili je to neki paralelan kolosijek.
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković kazao je da je Crna Gora napravila dobar korak distancirajući se od ove ograničavajuće inicijative, koja bi nas vratila unazad i kada je riječ o usklađivanju sa standardima EU. On je naglasio da je regionalna saradnja važna, ali OB nikako ne može biti alternativa za evropske integracije, tim prije što se radi o inicijativi dva autokratska lidera kojoj nedostaje ključni element ugrađen u temelje procesa pregovora – vladavina prava.
“Na svu sreću, vrijeme pokazuje da agresivna kampanja koja je jedno vrijeme vođena, primarno od centara bliskih predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, nije dala očekivani učinak i da njen značaj opada, odnosno da ni poslije toliko godina od lansiranja ova inicijativa nije uspjela da se proširi na više od tri države”, istakao je Mirković.
Istakao je da jedan od inicijatora OB-A, premijer Albanije Edi Rama pravi odstupnicu, a na što upućuje i njegova izjava iz jula prošle godine, kada je praktično najavio kraj ove inicijative, uz pojašnjenje da je ona svoju misiju ispunila pokrenuvši opet dinamiku Berlinskog procesa:
“On jeste kasnije flertovao i sa tom izjavom, ali je činjenica da inicijativa Otvoreni Balkan više nije tema na način na koji je to bila prije nekoliko godina. Nismo vidjeli ni neki poseban entuzijazam u Sjevernoj Makedoniji, kao trećoj članici ove inicijative, u kojoj ona van vlasti ima žestoko protivljenje, što takođe čini neizvjesnom njenu budućnost”.
Uzimajući sve okolnosti u obzir, za Crnu Goru je, kako je ocijenio, pametnije držati se Berlinskog procesa, naročito sada kada je njegova dinamika opet pokrenuta, a regionalnu saradnju njegovati i kroz već postojeće bilateralne sporazume sa ostalim zemljama regiona kojih je na desetine i koji daju ogroman prostor kad bi ih sve države potpisnice poštovale.
O’brien stiže u BIH
James O’brien, pomoćnik američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena, ove sedmice će službeno boraviti u Bosni i Hercegovini. Upravo je O’brien prije nekoliko dana komentarisao politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, te je prozvao predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. O’brienova posjeta našoj zemlji dešava se u jeku napora bh. političkih lidera za postizanjem napretka na evropskom putu i potencijalnom otvaranju pregovora o članstvu sa Evropskom unijom u martu.
Počasni konzulati
Delegacija MVPBIH koju je predvodio dr. Zlatan Burzić, šef kabineta ministra vanjskih poslova BIH, boravila je u Japanu od 22. do 24. januara 2024, kada su otvorena dva počasna konzulata BIH u Japanu, u prefekturama Wakayama i Tsukuba. Burzić je tom prilikom uručio patentna pisma počasnim konzulima BIH Ikedai Tokihiro i Nagaiu Yasu. Pored Burzića, delegaciju MVP-A sačinjavali su ambasador BIH u Japanu Mato Zeko, pomoćnica ministra vanjskih poslova BIH za multilateralne poslove Aida Hodžić i ministar-savjetnik u Ambasadi BIH u Tokiju Mile Nikolić.
Nada za opstanak
Upravni odbor BHRT-A održao je vanrednu sjednicu zbog teškog stanja na BHRT-U. U razgovorima s menadžmentom, nadležne i mjerodavne institucije ponudile su određena rješenja, što daje nadu za opstanak BHRT-A. Upravni odbor podržava napore menadžmenta koji insistira da se u novom ugovoru sa Elektroprivredom ostvari zakonski i pravedan način podjele prihoda RTV takse u korist BHRT-A i da se nastavi tragati za konačnim rješenjem kojim će se obezbijediti stabilno finansiranje i sigurna egzistencija svih uposlenika ove RTV kuće.