Herojski poduhvat kojem se generacije dive
Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati
Udruženje Srce za djecu oboljelu od raka planiralo je za proljeće otvorenje i početak rada Roditeljske kuće u Tuzli. Najavljuju da bi Roditeljska kuća u krugu Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla trebalo da bude otvorena u aprilu ove godine, a bit će to druga te vrste u Bosni i Hercegovini. Kako je kazala za Fenu glasnogovornica Udruženja Srce za djecu oboljelu od raka Atifa Buldić-bešić, federalno Ministarstvo za rad i socijalnu politiku osiguralo je novac za završetak realizacije tog projekta u Tuzli.
Na Igmanu je u subotu obilježena 82. godišnjica Igmanskog marša, legendarnog proboja Prve proleterske brigade od Romanije do slobodne teritorije u Foči, javlja Anadolija.
Tradicionalnim maršem i polaganjem vijenaca i cvijeća delegacija na spomen-obilježje pripadnicima Prve proleterske brigade na Velikom polju obilježena je godišnjica jedne od najznačajnijih operacija tokom Narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu. Vijence su na Spomen-obilježje položile desetine delegacija iz svih zemalja bivše Jugoslavije, kao i nekih evropskih.
Koračanje ka slobodi
Predsjednik SABNOR-A u Kantonu Sarajevo i predsjednik Organizacionog odbora Igmanskog marša Mirsad Ćatić zahvalio je prisutnima na dolasku i izjavio da je ovo događaj koji podsjeća na mlade ljude koji su prije 82 godine marširali zaleđenim Igmanom ka slobodi.
“Želim da se prisjetimo barem na tren kako su partizani prije 82 godine po zamrznutom Igmanu kročili ka slobodi, s pjesmom u srcu. Da se upravo ovdje, pred ovim spomenikom borcima Prve proleterske brigade, prisjetimo i osjetimo kako su oni tada zračili, iako promrzli, iscrpljeni od marša, kratkim zastankom nastavili su oslobodilački put. Zato smo ovdje da evociramo sjećanja koja uvijek imaju dvije poruke: jedna je poruka nadahnuća koju su nam partizani i Narodnooslobodilački pokret ostavili da uvijek gajimo ono što su nam dali, a to je antifašizam, a druga poruka je opomena da zlo nikad ne miruje i da budemo uvijek budni i spremni djelovati svaki dan da bismo mladim generacijama, našim potomcima ostavili ono što su oni nama ostavili, a to je plodno tlo za život u slobodi i zadovoljstvu”, rekao je Mirsad Ćatić.
Aktivnostima na Igmanu prisustvovao je i počast odao ministar za boračka pitanja Kantona
Sarajevo Omer Osmanović, koji je podsjetio da je Igman mjesto koje je predodređeno da pamti velike događaje i bitke, i historijski je veoma bitan teritorij, koji u konačnici slavi slobodu našeg naroda, prenijela je Fena.
Dodao je da, kao što je u noći između 27. i 28. januara prije 82 godine naša sloboda stavljena na test, historija se ponovila i devedesetih godina, kada smo ponovo bili primorani da branimo temelje naše domovine.
- Simbolično, nalazimo se na mjestu spomen-obilježja našem Čedomiru Domuzu, kojeg pamtimo kao velikog heroja u historiji Bosne i Hercegovine. S ovog mjesta poručujemo svima da duh zajedništva živi ovdje, bez obzira na nacionalističke retorike, s kojima smo suočeni čak i danas. Radi našeg boljeg sutra, i boljeg sutra naših naraštaja, naša je obaveza njegovanje kulture sjećanja, i prenošenje istine kroz edukaciju i čuvanje pomena, te odavanjem počasti žrtvama, poručio je Osmanović.
Želim da se prisjetimo barem na tren kako su partizani prije 82 godine po zamrznutom Igmanu kročili ka slobodi, s pjesmom u srcu, rekao je Mirsad Ćatić
Proboj ka Foči
Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati.
Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta.
Učesnici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili proboj ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.
Bio je to jedan od najvažnijih partizanskih pohoda na prostorima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, a tradicionalno se već decenijama obilježavaju godišnjice tog događaja.