In memoriam: Enes Duraković
Bio je jedan od obnovitelja KDM-A Preporod, član Izvršnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, predsjedavajući plenarne sjednice Prvog bošnjačkog sabora
U Sarajevu je 5. februara, u 77. godini, preminuo Enes Duraković, jedan od, kako poštovaoci njegovog lika i djela navode, najznačajnijih historičara bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti. Vijest da je Duraković preminuo, na Facebooku je potvrdio Esad Džudžo, osnivač i direktor Centra za bošnjačke studije.
- Odlazak još jednog bošnjačkog velikana, napisao je.
Mak i Skender
Duraković je rođen 1947. godine u Polju kod Dervente. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je završio i postdiplomski studij. Doktorirao je na istom fakultetu na kojem je do odlaska u penziju 2012. godine bio redovni profesor na Odsjeku za književnost naroda Bosne i Hercegovine. Bio je jedan od obnovitelja KDM-A Preporod, član Izvršnog odbora Vijeća
Kongresa bošnjačkih intelektualaca, predsjedavajući plenarne sjednice Prvog bošnjačkog sabora, zamjenik, a potom ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Bosne i Hercegovine.
- Pored vlastitog naučnog istraživanja i rada, posebno treba istaći akademski rad Enesa Durakovića na Filozofskom fakultetu, na kojem je naučno i pedagoški odgojio brojne generacije mlađih istraživača, zatim rad na uredničkim poslovima u časopisima Lica, Život i Pregled, rad na obnovi Kulturne zajednice Bošnjaka Preporod, urednički rad u izdavačkim kućama Preporod, Alef i Sarajevo-publishing, te rad u redakcijama izdavačkih kuća Svjetlost i “Veselin Masleša”, saopšteno je povodom Durakovićeve smrti.
Prve knjige Enesa Durakovića, kao i brojni članci, rezultat su, kako se navodi, pomnog analitičkog izučavanja pjesničkih opusa dvojice autora: Maka Dizdara i Skendera Kulenovića. Riječ je o monografskim studijama “Govor i šutnja tajanstva – pjesničko djelo Maka Dizdara” iz 1979. i “Pjesništvo Skendera Kulenovića” iz 1983. godine, unutar kojih je Duraković različitim postupcima čitanja osvijetlio cjeline poetskih opusa i otvorio mogućnosti kasnijih, novijih iščitavanja njihove poezije.
- Već 1988. godine pojavljuje se Durakovićeva knjiga “Riječ i svijet: studije i eseji o bosanskohercegovačkim pjesnicima XX vijeka”, za koju je kritika kazala da je u isto vrijeme i antologija, i udžbenik, i naučna knjiga. “Riječ i svijet” sadrži obimne studije o pjesnicima Aleksi Šantiću, Jovanu Dučiću, Musi Ćazimu Ćatiću, Antunu Branku Šimiću, Hamzi Humi, Nikoli Šopu, Skenderu
Kulenoviću, Maku Dizdaru i Anđelku Vuletiću, istaknuto je.
Izdavački poduhvat
Posebno je, još se dodaje, važna u Durakovićevom opusu studija “Obzori bošnjačke književnosti”.
- Ona je rezultat dugogodišnjeg iskustva u istraživanju pojedinačnih književnih opusa, proučavanju bošnjačke književnosti, njene historije i unutarnje dinamike kao i borbe za njeno etabliranje u široj južnoslavenskoj zajednici, navodi se.
Nagrađen je književnom nagradom “Braća Šimić” za književni kritičarski rad 1984. godine i nagradom Poslovnog udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine za najboljeg urednika i za najbolji izdavački poduhvat “Bošnjačka književnost u književnoj kritici” u šest knjiga u 1999. godini.