Sviranje i rad mozga starijih osoba
Opasnostikojeproizlazeizsveprisutnepojavedeepfaketehnologijepostaju sve ozbiljnije, osobito kada se analizira njezin utjecaj na živote žena. Generisanje lažnih slika i videa s lakoćom je dostupno, a nedostatak adekvatnih pravnih mehanizama čini žrtve ranjivima.
Ovo pitanje nije samo pitanje privatnosti već ozbiljan napad na ljudska prava, izazivajući trajne traume, stid i osjećaj nemoći kod žrtava. Dubliranje postaje sredstvo za ponižavanje, ucjenjivanje i nasilje, s potencijalom da ozbiljno ugrozi demokratske vrijednosti.
Nedostatak odgovornosti online platformi, zaštićenih zakonima koji ograničavajunjihovuodgovornost,dodatno otežava suočavanje s ovim problemom. Rješenje zahtijeva ne samo zakonske promjene već i aktivno sudjelovanje tehnoloških kompanija u sprečavanjuzloupotrebedeepfaketehnologije. Tek kroz zajedničke napore društva, tehnološkog sektora i pravnih institucija možemo izgraditi otpornije društvo koje štiti prava svakog pojedinca,posebicežena,odštetnihposljedica deepfake fenomena.
Na kraju, možda je silverlining baš zloupotreba Taylor Swift u ovom slučaju. Nadajmo se da Swift neće prezati, i odvojiti vrijeme, da iskoristi svoj status trenutno najveće svjetske zvijezde, uticajne feministice i artikulisane zagovornice ljudskih prava da se uključi u borbu za rješavanje ovog problema.
Sviranje muzičkog instrumenta povezuje se s oštrijim umom kasnije u životu. I instrument je bitan: u studiji ljudi starijih od 40 godina u Ujedinjenom Kraljevstvu, sviranje klavijatura i, u manjoj mjeri, limenih instrumenata bilo je snažno povezano s boljom radnom memorijom.
U radu, objavljenom u International Journal of Geriatric Psychiatr potkraj januara, naučnici kažu da bi se muzika trebala smatrati dijelom načina života za održavanje mozga.
U studiji, istraživači su pratili više od 1.100 ljudi starijih od 40 godina, s prosječnom dobi od 68 godina.
Naučnici sa Univerziteta Exeter posmatrali su svoje podatke o funkciji mozga u sklopu šire studije koja je istraživala kako mozak stari i zašto ljudi razvijaju demenciju.
Promatrali su učinke sviranja instrumenta, pjevanja, čitanja i slušanja glazbe te glazbene sposobnosti.
Istraživači su usporedili kognitivne podatke onih u studiji koji su se na neki način u životu bavili glazbom s onima koji to nikad nisu učinili.
Njihovi rezultati pokazali su da su najviše koristi imali ljudi koji su svirali glazbene instrumente, što može biti zbog višestrukih kognitivnih zahtjeva te aktivnosti. Kod pjevanja u horu, benefiti dolaze djelimično i od socijalne interakcije.
Sposobnost stvaranja ili sviranja muzike - bilo pjevanjem ili sviranjem instrumenta - može se nastaviti čak i kada su osobe koje žive s demencijom izgubile druge sposobnosti i sredstva komunikacije.