Usklađivanje ustava

Više od 28 godina nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini država još nije uspjela osigurati osnovna prava građana

Ustav Republike Srpske izvorno je usvojen 1992, kao Ustav separatističkog entiteta koji je za sebe želio status nezavisnedržavezasnovannakonceptu unitarizma.

Usklađivanje Ustava RS-A sa Ustavombihučinjenojenakonštojevenecijanska komisija dosta precizno utvrdila koje odredbe Ustava Republike Srpske trebaju biti usklađene sa Ustavom BIH. Međutim, činjenica je da su oba entitetska ustava bila konceptualno različita, gdje je Republika Srpska zamišljena kao unitarni entitet sa dominacijom Srba, a Federacija BIH kao decentraliziranientitetukojemseovlaštenjanafederalnomnivoudijeleizmeđu Bošnjaka i Hrvata. Ustav BIH je stavio poseban akcent na poštivanje ljudskih prava koja su, također, utvrđena u ustavima oba entiteta BIH (FBIH i RS), ali i u Statutu distrikta Brčko.

Temeljna obaveza

Pred oba entiteta, kao i pred državu BIH, postavljena je temeljna obaveza osiguranja, uživanja i zaštite najvećeg mogućeg standarda prava i sloboda.

Prema Ustavu Republike Srpske ustavno uređenje se temelji na “obezbjeđivanju

Ustava RS-A posvećen je ljudskim pravima i slobodama i u članu 10. navodi se načelo zabrane diskriminacije, jednakosti građana pred zakonom i jednaka pravna zaštita.

Ustavom entiteta RS garantuju se sljedeća prava i slobode:

- pravo na život,

- pravo na slobodu i ličnu sigurnost, -pravakojaštiteintegritetljudskeličnosti, dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, čovjekova privatnost, lični i porodični život,

- zabrana mučenja, svirepog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja,

- pravo na slobodu,

- pravo na jednaku zaštitu prava u postupku pred sudom i drugim organima ili organizacijama,

- pravo na naknadu štete koju mu nezakonitimilinepravilnimradomnanese službeno lice ili državni organ, odnosno organizacija koja vrši javna ovlaštenja,

- pravo na pravedno suđenje,

- skup prava u krivičnom postupku, pravo na odbranu, presumpciju nevinosti, načelo legaliteta,

- sloboda kretanja,

- sloboda naučnog, kreativnog i umjetničkog stvaranja,

- sloboda vjeroispovijesti,

- opće i jednako biračko pravo, - pravo na mirno okupljanje i javni protest,

- sloboda političkog organiziranja, -pravonaiznošenjemišljenjaoradu državnih organa i drugih organizacija, pravo na podnošenje predstavki, peticija, prijedloga i pravo na odgovor,

- pravo na učestvovanje i obavljanje javnih poslova i primanje u javne službe pod jednakim uvjetima,

- pravo na izražavanje nacionalne pripadnosti i kulture, kao i pravo na upotrebu svog jezika i pisma,

- pravo na zdravu životnu sredinu, - posebna zaštita majke, djeteta i porodice,

- pravo na brak i prava iz bračnog odnosa,

- pravo na zaštitu zdravlja,

- pravo na školovanje pod jednakim uvjetima,

- pravo na rad i slobodu rada, - pravo na ograničeno radno vrijeme, dnevni i sedmični odmor,

- sloboda sindikalnog organiziranja i djelovanja,

- pravo na štrajk,

- pravo zaposlenih i njihovih porodica na socijalnu sigurnost,

- pravo na azil i -pravostranacanazaštituuskladusa Ustavomimeđunarodnimugovorima.

Princip ravnopravnosti

Neke od navedenih proklamacija Ustava Republike Srpske su prihvatljive, ali postoje i proklamacije koje dovode u pitanje ustavni princip ravnopravnosti.

Više od 28 godina nakon okončanja rata u BIH država još nije uspjela osigurati osnovna prava građana, u skladu sa obavezujućim međunarodnim standardima ljudskih prava i demokratskihodnosa.osnovnirazlogzaovakvo stanje je činjenica da se Ustav BIH, kao dio Općeg okvirnog sporazuma za mirubih(dejtonskisporazum),neimplementira i ne tumači na način koji bi omogućiorazvojdruštvautompravcu.

Mirsad Cvrk rođen je 27. 4. 1971. Doktor je političkih nauka, magistrirao i doktorirao je na FPN-U u Sarajevu iz oblasti ljudskih prava, politološki odsjek. Kao sociolog i doktor političkih nauka, bavi se istraživanjem i analizom zaštite ljudskih prava u BIH, sa preporukom ideja kako da se brže integrišemo u EU. Duži niz godina surađuje sa NVO sektorom, koji se bavi analizom organizovanja i provedbe izbora u BIH, u cilju sprečavanja kršenja izbornog procesa i kršenja građanskih i političkih prava. Ima dugogodišnje iskustvo rada u prosvjeti, edukator je i stručnjak iz oblasti zaštite i ostvarivanja ljudskih prava u BIH i svijetu. Autor je više knjiga o ostvarivanju ljudskih prava u državi BIH, sa posebnim osvrtom na Srebrenicu, gdje se dogodio genocid 1995. i gradove za koje se UN obavezao da će ih zaštititi 1993.