A je dostižan cilj za BIH
zakona BIH, onda zna i da su međunarodni pravni eksperti, predstavnici međunarodne zajednice, uključujući SAD i EU, i politički lideri BIH odbacili te prijedloge tokom pregovora o ustavnim/izbornim reformama od 2021. do 2022. koje su pomagale SAD i EU”.
Čović je u petak poručio da traže pravne izmjene i korekcije u tri oblasti i Izbornog zakona. Milorad Dodik, lider SNSD-A, nastavio je sa ranijom retorikom i naglasio da ukoliko visoki predstavnik Christian Schmidt nametne bilo šta, dogovor ne važi. O Ustavnom sudu bit će govora u aprilu. U petak se ispovjedio na društvenim mrežama.
“Imali smo korektan sastanak koji obećava da BIH može da očekuje uskoro otvaranje pregovora s EU. Republika Srpska i Federacija napravile su ogroman napredak po pitanju provođenja potrebnih reformi i dobro je čuti da su ti naši napori prepoznati u EU, ali ono što je opasno su lažna obećanja. Umorili smo se od slušanja priča o tome kako smo tako blizu, a tako daleko. Očekujemo otvoren i iskren pristup i tačan datum”, napisao je Dodik, te se ponovo obrušio na ambasadora Sjedinjenih Država u BIH Michaela J. Murphyija.
Prilikom januarske posjete našoj zemlji, predsjednica EK-A Ursula von der Leyen naglasila je da je nužno usvajanje zakona koji su u vezi sa pitanjima demokratije i vladavine prava. Istakla je da te aktivnosti treba da krenu od suzbijanja pranja novca, sukoba interesa, zakona o sudovima. Slične poruke prenijela je i Angelina Eichhorst, izvršna direktorica za Evropu u Evropskoj službi za vanjske poslove. Schmidt je u petak održao sastanak sa ministricom za Evropu i klimu SR Njemačke Annom Lührmann.
“Ohrabrujuće je vidjeti opredijeljenost domaćih aktera da omoguće otvaranje pristupnih pregovora za EU”, rekao je visoki predstavnik, a objavljeno je na društvenoj mreži X.
Dr. Draško Aćimović, nekadašnji ambasador BIH u Belgiji, ističe da je, prema informacijama kojima raspolaže iz Bruxellesa, jako pozitivno prihvaćena odluka o FRONTEXU. Taj pomak je dočekan pozitivno, posebno nakon posjete Eichhorstove i poruka o usvajanju tri zakona koja su neophodna za otvaranja pregovora.
- Ono šta je u suštini bilo nepotrebno, to je traženje tačnog datuma kad bi se moglo učiniti. Nema logike da se tako nešto traži. Što se tiče 14 neophodnih zahtjeva, gospođa Eichhorst je decidirano rekla da će se prihvatiti tri u prvoj fazi za otvaranje, ali da će se kasnije morati svi ispuniti. Pozitivan je feedback iz Bruxellesa i mislim da bismo sada mogli ići u dobrom pravcu i ne bismo smjeli propustiti ovu šansu, ističe Aćimović.
Uvjeren je da je državna koalicija svjesna prilike, te naglašava da su koalicioni partneri na bh. politički, trgovački način, u suštini, malo istrgovali jednostavnije uslove za otvaranje pregovora.
Sljedeća stepenica
- To ne označava da se bilo šta od 14 uslova neće morati kasnije ispuniti. Ali, važno je da se pređe na sljedeću stepenicu, što bi bila zaista velika stvar. Mislim da su svjesni, dobili su izuzetno povoljne uslove, zakone koji ih u suštini ni sa čim ne obavezuju, a masa zakona koji su usvojeni niko i ne poštuje. Pozitivan je odgovor iz Bruxellesa i mislim da će se taj proces završiti u narednih 20 dana, naglašava dr. Aćimović.
Ističe da Eichhorstova nije mogla iznijeti javno stavove o tri neophodna zakona, ako to nije usaglašeno unutar EU. Iz Bruxellesa nije bilo negativnih reakcija na njene izjave.
- Naprotiv, to znači da stoje iza pozicije koju je iznijela. To je zajednička pozicija, javno izneseni stavovi su uvijek koordinisani, nema prostora za improvizaciju. Svih 14 prioriteta će se morati ispuniti. Samo je razlika što je, kao i kod kandidatskog statusa, ostavljeno da se to uradi poslije. Time se otvara šansa, jer otvaranjem pregovora, Evropska unija teritoriju BIH veže za sebe, naglašava prof. dr. Aćimović i zaključuje da se otvaranjem pregovora jača pozicija države BIH, a neotvaranjem ta se pozicija slabi.
10 miliona RTV servisima
Vijeće ministara BIH je, na prijedlog ministra komunikacija i prometa Edina Forte, usvojilo odluku kojom su osigurana četiri miliona KM za Javni radio-televizijski servis BIH za studijske i produkcione kapacitete za proizvodnju signala u HD rezoluciji te po tri miliona KM vladama entiteta za poticaj razvoja sektora elektronskih medija. Sredstva doznačena BHRT-U su namijenjena i za otplatu prava prijenosa Evropskog prvenstva u fudbalu i Ljetnih olimpijskih igara 2024. godine.
- Ovo je prvi korak, drugi mora biti hitno imenovanje upravljačkih struktura FTV-A, kazao je Forto.
Ako ne dođe do toga, znači da su neke određene struje odlučile da se neće raditi na stabilizaciji BIH, nego na destabilizaciji, kaže dr. Aćimović
Umro Robert Badinter
Robert Badinter, francuski pravnik i političar, umro je u 95. godini. Bio je profesor prava na Sorboni, predsjednik francuskog Ustavnog vijeća, senator francuske Nacionalne skupštine i čovjek koji je konstatovao smrt Jugoslavije.
Badinter je predsjedao Arbitražnom komisijom Mirovne konferencije o Jugoslaviji, koja je 1991. zaključila da je SFRJ u procesu dezintegracije, na temelju čega su 15. januara 1992. godine države Evropske ekonomske zajednice, danas Evropske unije, priznale državnu nezavisnost Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama.
Sukob interesa pred sudom
Komisija za žalbe Republike Srpske poništila je odluku kojom je obustavljen postupak utvrđivanja sukoba interesa Milana Tegeltije, savjetnika predsjednika RS-A koji je donedavno bio na čelu uprave FK Borac Banja Luka. Time je prihvaćena žalba Transparency Internationala BIH, a naloženo je Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa da ponovo provede kompletan postupak i utvrdi koliko novca je FK Borac dobio iz budžeta, te da li je Tegeltija obavljao dvije nespojive funkcije. S obzirom na to da Komisija odbija to da uradi, konačnu riječ će vjerovatno dati Okružni sud u Banjoj Luci.