Specifično državno uređenje BIH
Pravno-političko uređenje Bosne i Hercegovine čini je jedinstvenom državnom tvorevinom u svijetu
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u postupku utvrđivanja izbornih rezultata utvrdila je da i dalje dominira blok etnonacionalnih političkih stranaka, iako je zapažen značajan uspjeh SDPBIH kao građanske, multietničke, socijaldemokratske političke stranke i SNSDA, koji se promovirao kao politička stranka socijaldemokratske orijentacije. Međutim, praktična politika SNSD neminovno svrstava u grupu nacionalnih političkih stranaka (Ibrahimagić, Seizović, Arnautović, 2010: 393).
Cjelokupna historija izbora i izbornih sistema u Bosni i Hercegovini u XX stoljeću, a posebno od višestranačkih izbora 1990. godine, pokazuje da su se kroz izborne sisteme
Bosna i Hercegovina je u tom smislu specifična. Njeno pravno-političko uređenje čini je jedinstvenom državnom tvorevinom u svijetu. Sastoji se od dva entiteta (Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske) i jednog distrikta (Brčko distrikt Bosne i Hercegovine). Kao četvrti nivo administrativnog i političko-teritorijalnog uređenja javlja se državni nivo.
Svaki od ovih nivoa ima zaseban set pravnih pravila (ustavi, zakoni i dr) koji, nekad slično, a nekad vrlo različito, reguliraju sveukupan život unutar tog nivoa vlasti.
Važenje Ustava BIH poriče se uglavnom zbog tri razloga: kao prvo, tvrdi se da je Ustav nastao na nedemokratski način i kršeći Ustav RBIH; kao drugo, Ustav sadrži norme koje
Prema odredbama člana 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, svaki građanin ima pravo i mogućnost, bez ikakve diskriminacije i bez neosnovanih ograničenja, učestvovati u upravljanju javnim poslovima bilo neposredno, bilo preko slobodno izabranih predstavnika - birati i biti biran na povremenim, općim i tajnim izborima, koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača, kao i biti primljen, pod jednakim uslovima, u javne službe svoje zemlje.
Pravo na političku participaciju je regulisano članom 3. Dodatnog protokola I, koji propisuje da će visoke strane ugovornice, u razumnim razdobljima, provoditi slobodne izbore tajnim glasanjem, u uslovima koji osiguravaju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.
Međunarodni standardi
U članu 2. Ustava uređena su ljudska prava i slobode. Ovim članom su obavezani država Bosna i Hercegovina i entiteti u osiguravanju najvišeg nivoa međunarodno priznatih ljudskih prava i sloboda. To znači da u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda imaju nadležnost država i entiteti. Nadležnosti se reguliraju državnim i entitetskim zakonima.
U Ustavu je uređeno (član 2 tačka 2) da se prava i slobode, predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini i da ovi akti imaju prioritet nad svim zakonima u Bosni i Hercegovini i u oba entiteta na svim nivoima vlasti. To znači da ova konvencija ne samo što ima snagu ustavne norme već za razliku od drugih konvencija u Aneksu I na Ustav Bosne i Hercegovine njene norme su odmah primjenjive od sudskih i upravnih državnih organa.
Mirsad Cvrk rođen je 27. 4. 1971. Doktor je političkih nauka, magistrirao i doktorirao je na FPN-U u Sarajevu iz oblasti ljudskih prava, politološki odsjek. Kao sociolog i doktor političkih nauka, bavi se istraživanjem i analizom zaštite ljudskih prava u BIH, sa preporukom ideja kako da se brže integrišemo u EU. Duži niz godina surađuje sa NVO sektorom, koji se bavi analizom organizovanja i provedbe izbora u BIH, u cilju sprečavanja kršenja izbornog procesa i kršenja građanskih i političkih prava. Ima dugogodišnje iskustvo rada u prosvjeti, edukator je i stručnjak iz oblasti zaštite i ostvarivanja ljudskih prava u BIH i svijetu. Autor je više knjiga o ostvarivanju ljudskih prava u državi BIH, sa posebnim osvrtom na Srebrenicu, gdje se dogodio genocid 1995. i gradove za koje se UN obavezao da će ih zaštititi 1993.