Tužioce treba ocjen
Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BIH, u podcastu Oslobođenja govori o boljkama pravosuđa i uticaju politike na treći stub vlasti
Po dolasku na čelo krovne pravosudne institucije, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BIH, Halil Lagumdžija je za Oslobođenje rekao da su mu kolege sudije savjetovale da se ne kandiduje i pitali ga: “Gdje ćeš u taj mulj, u to blato”. Nakon tri godine u epicentru tog pravosudnog mulja, kaže da odlazak bivšeg predsjednika VSTV-A Milana Tegeltije za savjetnika jedne od najvećih političkih stranaka u BIH - SNSD-A, govori dovoljno o tezi i tvrdnji da je bilo i da ima utjecaja politike na pravosuđe.
- Nakon tri godine, sagledao sam dosta toga. Pitanje je da li bih se sada odlučio za nešto takvo. Mogu reći da sam u osnovi zadovoljan radom Vijeća. Bila je prisutna institucionalna kriza. Vijeće je radilo u punom kapacitetu. Na početku mandata bilo mi je bitno zadržati Vijeće na okupu, i ljudski i kolegijalno. Bio je pokušaj vlasti iz RS-A da se osnuje VSTV Republike Srpske, podsjeća Lagumdžija.
Nema nedodirljivih
Od njegovog dolaska na čelo VSTV-A u disciplinskim postupcima razriješeno je nekoliko rukovodećih ljudi u pravosuđu, prvenstveno glavnih tužitelja.
- Što se tiče Vijeća, nema nedodirljivih. Kada se pokrenu krivični postupci protiv nosilaca pravosudnih funkcija, treba im dati prioritet u suđenju bez utjecaja na kvalitet i ta suđenja ne smiju predugo trajati, ističe Lagumdžija.
Dodaje da je stav VSTV-A na ovu inicijativu bio da bi to moglo značiti pritisak na sudove i tužilaštva.
Biljana Simeunović podnijela je ostavku na poziciju potpredsjednice VSTV-A zbog, kako je rekla, opstrukcija direktora i Sekretarijata Vijeća. Upravo je protiv direktora Sekretarijata Admira Suljagića državno Tužiteljstvo formiralo predmet zbog navodnog pogodovanja osuđenicima i utjecaja na imenovanje sudija.
- Lično sam informaciju poslao Tužilaštvu BIH i tražio da oni to ispitaju. Da bismo izbjegli svaku špekulaciju o tome, postoji nadležno tužilaštvo i neka ono to ispita. Do sada su u dva navrata tražili određene materijale, otkriva predsjednik VSTV-A.
Stručne procjene iz EU kažu da se VSTV treba podijeliti na sudski i tužiteljski odjel.
- Mislim da je to pozitivna inicijativa i da će novi zakon to i prepoznati. I Vijeće je 2018. godine predložilo formiranje dva podvijeća - sudsko i tužiteljsko, kaže Lagumdžija.
Nakon višegodišnjih pregovora o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-U BIH, Vijeće ministara je usvojilo izmjene koje nisu u skladu s preporukama međunarodnih partnera, kao ni članova VSTV-A BIH.
- Kada je u pitanju provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija, naš prijedlog je bio da se proširi krug srodnika sudija i tužitelja. Da se može ispitivati njihova imovina, kada se neko bavi kriminalom, on odmah to prebaci na prijatelje i srodnike. Zašto Vijeće ministara i Parlament nisu to prihvatili, mogu samo pretpostaviti, jer predstoji usvajanje Zakona o sukobu interesa. Mislim da su nas učinili ovisnim o nekim agencijama. Kada je u pitanju dostava podataka o imovini sudija i tužitelja, tražili smo da to bude jedan lex specialis, koji će nametnuti obavezu svima od kojih tražimo podatke da nam to dostave. Sada je napravljeno rješenje gdje moramo zaključivati protokole i pitanje na šta će to izaći, smatra Lagumdžija i dodaje da je VSTV dobio podršku iz Bruxellesa.
Milorad Dodik tvrdoglavo insistira na tome da sjedište Apelacijskog vijeća Suda BIH bude u Banjoj Luci, a ne u Istočnom Sarajevu.
- U dva navrata razgovarao sam sa odgovornim iz Venecijanske komisije. Bili su u opticaju Mostar, Banja Luka i Istočno Sarajevo. Rekao sam da je iz praktičnih razloga najisplativije Istočno Sarajevo, zbog blizine sudova i zatvora. Čemu to vodi? Troškovi toga i procedura su neslućeno veliki. Imamo zatvor u Vojkovićima. Evropska komisija je rekla Istočno Sarajevo je prihvatljivo, Banja Luka nije, ističe Lagumdžija.
Reforma domaćeg pravosuđa počela je 2003. i u nju su uloženi