Još se priprema ter koncesiju Aerodro
Letovi iz Sarajeva najskuplji su u regiji, a od glavnih gradova Sarajevo je najlošije uvezano
Aerodromi u okruženju privlače sve više putnika i aviokompanija, dok su oni u Bosni i Hercegovini na dnu liste, a nije da se u njih ne ulaže. Zbog toga se sve više priča o koncesijama za aerodrome. Ima i domaćih i stranih zvaničnika koji ohrabruju da se krene u taj proces, ali ima i onih koji upozoravaju da to nije dobro rješenje.
Greške komšija
Sarajevski aerodrom je najprivlačniji koncesionarima, ali smo do sada više puta čuli da ne treba srljati ni u kakve koncesije, da Sarajevo svakako može doći do većeg broja putnika i da se ne treba zavaravati da će koncesionar povećati promet.
- Njega interesira samo zarada. Naprave ugovor koji djeluje bajkovito prema vani, ali je zapravo vrlo truo i on štiti koncesionara na sve moguće načine. Koncesionar neće raditi prema posebnim uvjetima. On će doći na tržište samo ako će uspjeti pokrasti, prevariti... Ako ćete mu postaviti tržišne i dobre komercijalne uvjete, on neće doći. I onda ćete, naravno, izgubiti na tom poslu. Ako su izgubile Hrvatska i Srbija, koje su svjetlosnim godinama ispred BIH, sad zamislite koliko će u jednoj korumpiranoj zemlji koncesijski ugovor biti loš, izjavio je Alen Šćuric, stručnjak za avijaciju, za Žurnal smatrajući da se možemo opirati jedno vrijeme, ali da je koncesija gotova stvar.
Istina je da postoji otpor i kod dijela građana i kod političkih lidera, a Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BIH, smatra da je to zbog toga što se koncesija poistovjećuje sa privatizacijom.
- Ljudi imaju otpor jer misle da je sve što je privatno pljačka, a mnogi to i sa razlogom misle jer smo imali kriminalnu privatizaciju nakon rata i ljudi imaju traumu od toga da se javno pretvara u privatno. Međutim, zabluda je da koncesija pretvara javno u privatno. Koncesija podrazumijeva rok koji je isplativ privatnom partneru, da on svoja ulaganja može vratiti. Nema logike raditi sa privatnim partnerom ako i jedni i drugi nemaju svoj interes. Zbog toga je javno-privatno partnerstvo bezopasan način da se vidi da li bi jedan aerodrom mogao bolje, a po svemu što vidimo u regiji, mogao bi puno bolje, govori Forto za Oslobođenje.
Dakle, koncesija se daje na 20 do 30 godina, a nakon isteka koncesije, ako govorimo o Sarajevskom aerodromu, on bi se vratio vlasniku, odnosno Federaciji BIH.
Zagreb, Beograd, Priština, Skoplje, aerodromi u svim ovim gradovima su pod koncesijom, a i u Podgorici se uveliko razmišlja o davanju aerodroma pod koncesiju.
Beogradski aerodrom je do kraja 2023. zabilježio više od sedam miliona putnika, prištinski više od tri miliona, a kroz Aerodrom u Skoplju prošlo je više od dva i po miliona putnika. Prošle godine je Podgorica sa preko 1,6 miliona putnika nadmašila Sarajevo kojim je prošlo nešto više od 1,3 miliona putnika.
Javno-privatno partnerstvo bezopasan je način da se vidi da li bi Sarajevski aerodrom mogao bolje, a po svemu što vidimo u regiji, mogao bi, govori Forto
Ukoliko se gleda broj redovnih linija, od svih glavnih gradova Sarajevo je najlošije uvezan grad, putnici u poređenju sa onima u regiji većinom plaćaju najskuplje avionske karte, što se odražava i na turizam i na poslovne veze.
- Spremno je pismo namjere IFCA, međunarodne finansijske korporacije koja ima iskustvo u navigiranju državnih vlasnika kroz proces eventualnih pregovora za izdavanje aerodroma pod koncesiju. Eksperti su za to. Nekoliko je tu stvari, mogu se uraditi sve potrebne studije, analize, razgovori i onda donijeti odluka. Volio bih da Vlada Federacije BIH prođe kroz taj proces prije nego donese bilo kakvu odluku hoće li ili neće ići u proces koncesije. Možemo učiti na greškama komšija. Postoje uspješne i neuspješne koncesije, bitno je to znanje koristiti, tome bi služio proces koji bi vodio IFC, da se preuzmu najbolje prakse i ponude modeli. Uvjeren sam da bi se nakon dobrog procesa pregovaranja i izrade potrebnih studija mogla donijeti najbolje informisana odluka, kaže Forto.