En za ma Sarajevo
Prema izvještaju o finansijskoj reviziji Sarajevskog aerodroma za 2022. koji je objavljen prije nekoliko mjeseci, na ovom Aerodromu radi više od 500 ljudi, dok je prosječna plata bila nešto viša od dvije hiljade KM, što ne uključuje dodatne naknade. Ako je vjerovati brojkama na internet-stranicama, splitski aerodrom sa duplo više putnika ima nešto manji broj zaposlenih, dok zadarski sa skoro istim brojem putnika ima barem duplo manje uposlenih. Vjerovatno je i ovog razlog zbog kojeg se postavljalo pitanje služi li aerodrom javnom ili interesu manje skupine ljudi.
Iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo su se ranije pohvalili urađenim poslovima, ističući da se mnogo investiralo, te da postoje jasan razvojni plan i vizija daljeg poslovanja. Istina je da Sarajevski aerodrom bilježi sve bolje rezultate, no treba imati u vidu da se nove linije finansiraju kroz subvencije, koje nisu ništa drugo do poreski novac građana koji bi mogao biti potrošen, recimo, i na zdravstvo.
Dakle, dok jedni cijene da je koncesija poželjna, možda i neizbježna, drugi su mišljenja da, kad je riječ o Sarajevskom aerodromu, koncesija nije potrebna. Od Aerodroma Sarajevo smo ranije tražili stav o tome da li smatra da Aerodrom treba dati pod koncesiju. Mišljenje, za nekoliko mjeseci koliko je prošlo otkako smo ih to pitali, nisu mijenjali. Istakli su da investicijski projekti nisu zaustavljeni, pa da danas imamo moderan i svjetski opremljen putnički terminal sa najmodernijim sistemom za prtljag, a riješeni su decenijski imovinskopravni problemi na više od 90.000 kvadratnih metara zemljišta, te harmonizacija i ono je uknjiženo kao vlasništvo društva. Iz uprave ističu da imaju razvojni plan koji mogu realizirati.
Testne koncesije
da Aerodrom ostaje operator, zaposlenici se zadržavaju, a po isteku koncesijskog perioda imovina postaje vlasništvo FBIH. Takav model lišava FBIH rizika gubitka još jednog preduzeća, a otvara prostor za privatne investicije radi izgradnje dodatnih kapaciteta. Puna koncesija Aerodroma nije od interesa za državu i stanovništvo. Cijenimo da nije od javnog interesa davati pod koncesiju preduzeća koja stvaraju profit, posebno kada se radi o preduzećima od strateške važnosti, a aerodromi to jesu, potcrtali su u upravi Aerodroma Sarajevo.
U našoj zemlji se govori o tome da bi trebalo unaprijediti aerodrome koji imaju veće probleme u svom poslovanju od Sarajevskog, odnosno da bi koncesija aerodroma u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli bila puno logičnija. No, tu se postavlja pitanje zašto bi neko želio preuzeti aerodrome koji imaju probleme u poslovanju. Koji je motiv?
Ono što nam ide naruku u procesu donošenja odluke o koncesiji Sarajevskog aerodroma jeste to što su komšije tu odluku donijele prije nas, pa možemo izbjeći greške.