Istraživanje Centra za ljudska prava
Na pitanje koje ljudsko pravo smatrate najviše ugroženim u našoj zemlji, građani su bili mišljenja da je najviše ugroženo pravo na rad
Venecijanska komisija je dala mišljenja ili izvještaje i o ovim stvarima (naslovi) koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti:
- Amandmani na Ustav Republike Srpske - Provođenje Odluke CC o konstitutivnim narodima;
- Prenos nadležnosti za visoko obrazovanje;
- Objedinjena ombudsmena;
- Status ombudsmena u BIH; - Amandmani na Ustav FBIH; - Ustavna situacija u BIH; - Decertifikacija policijskih službenika od Misije Ujedinjenih naroda u BIH; institucija 31% smatra da sankcionisanje postoji samo za narušavanje nečijeg ugleda.
Na pitanje koje ljudsko pravo smatrate najviše ugroženim u našoj zemlji, građani su bili mišljenja da su najviše ugroženi pravo na rad (41,4%), pravo na život (21,3%) i jednakost pred zakonom (20,2%). Ukupno 82,9% smatra da su navedena prava najviše ugrožena u Bosni i Hercegovini, a 10,3% građana ne zna koje je najviše ugroženo ljudsko pravo u zemlji.
Međutim, tek 6,8% građana vjeruje da ljudska prava u BIH nisu ugrožena, a značajan procent (18,2%) smatra da u potpunosti uspijeva da ostvari
Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini poštuju politička prava, 51,6% građana je odgovorilo negativno, dok 47,6% smatra da se ova prava poštuju. U Bosni i Hercegovini 42,2% građana smatra da je višepartijski sistem sličan zemljama Zapada, dok 7,4% smatra da takav sistem u našoj zemlji ne postoji, te 9,7% ne zna da li BIH ima višepartijski sistem.
Iako je prilično negativna percepcija poštivanja političkih prava i postojanja višepartijskog sistema, većina građana (86,6%) je uvjerena da ima pravo da bira svoje predstavnike u organima vlasti. Međutim, na pitanje da li oni koji su izabrani zastupaju interese koje su propagirali u predizbornim kampanjama, 62,7% građana je odgovorilo negativno, 38,4% uglavnom ne i 24,3% uopće ne, čak i kada date okolnosti nisu prepreka.
Politička apatija
Navedeni pokazatelji kriju i jedan dio odgovora na pitanje o tome šta je zapravo uzrok izražene političke apatije u Bosni i Hercegovini. Čini se da situacija i ne može biti drugačija u društvu u kojem građani znaju da imaju mogućnost da biraju svoje političke predstavnike, a u isto vrijeme su svjesni da se njihovi politički predstavnici (zastupnici) neće zalagati za ispunjenje predizbornih obećanja.
Građani BIH ne mogu se pohvaliti visokim stepenom tolerancije. Veliki procenat građana (40,8%) imao bi nešto protiv da pripadnici nacija, poput Albanaca i Roma, budu državljani BIH, njih 42,4% ih ne bi željelo kao susjede, a 36% bi imali nešto protiv da pripadnici ovih nacija budu na poziciji njihovog šefa, za 42,2% ispitanika bi predstavljala problem činjenica da neko iz njihove porodice želi sklopiti brak sa pripadnikom/pripadnicom pomenutih nacija.
Mirsad Cvrk rođen je 27. 4. 1971. Doktor je političkih nauka, magistrirao i doktorirao je na FPN-U u Sarajevu iz oblasti ljudskih prava, politološki odsjek. Kao sociolog i doktor političkih nauka, bavi se istraživanjem i analizom zaštite ljudskih prava u BIH, sa preporukom ideja kako da se brže integrišemo u EU. Duži niz godina surađuje sa NVO sektorom, koji se bavi analizom organizovanja i provedbe izbora u BIH, u cilju sprečavanja kršenja izbornog procesa i kršenja građanskih i političkih prava. Ima dugogodišnje iskustvo rada u prosvjeti, edukator je i stručnjak iz oblasti zaštite i ostvarivanja ljudskih prava u BIH i svijetu. Autor je više knjiga o ostvarivanju ljudskih prava u državi BIH, sa posebnim osvrtom na Srebrenicu, gdje se dogodio genocid 1995. i gradove za koje se UN obavezao da će ih zaštititi 1993.