Budućnost BIH je u b
Albin Muslić, zastupnik SDP-A BIH u državnom Parlamentu, govori za Oslobođenje o šansi koju Evropska unija nudi Bosni i Hercegovini i izbornoj reformi
Ja sam lično ponosna na ruševine Gaze i da će svaka beba, čak i za 80 godina od sada, reći svojim unucima šta su Jevreji radili. Bez golubice i bez maslinove grančice, samo mač da odsiječe Sinwarovu glavu, to će dobiti od nas
Gospodine Musliću, hoće li Bosna i Hercegovina opravdati šansu koju je Evropa pružila time što je u decembru 2022. godine našoj zemlji dodijelila kandidatski status?
- Vjerujem da hoće, jer mi nemamo vremena da trošimo. Ovo je generacijska prilika da BIH otpočne pregovore s EU i da se približimo Evropskoj uniji kao našem krajnjem cilju.
Zakoni potrebni za dobijanje zelenog svjetla Bruxellesa su i dalje u statusu dogovaranja. Šta je sve sporno, osim sjedišta budućeg apelacionog odjeljenja Suda BIH?
- Najveće sporenje odnosi se upravo na sjedište apelacijskog odjeljenja Suda BIH. Cijenimo da to treba da bude u Istočnom Sarajevu.
Poštujmo obaveze
Drugo pitanje koje posebno treba uzeti u obzir i dobro analizirati je pitanje nadležnosti, jer mi nećemo pristati ni na kakvo umanjivanje nadležnosti sadašnjeg Suda u nekom budućem zakonu.
Zašto se izmjene Izbornog zakona BIH nameću kao jedno od ključnih pitanja za dobijanje zelenog svjetla u Bruxellesu?
- Mislim da je apsolutno nepotrebno kandidirati navedeno pitanje u funkciji pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, odnosno otvaranju pregovora. Ono što treba da radimo je da poštujemo obaveze koje BIH ima u vezi sa implementacijom presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ako ćemo razgovarati o izmjenama Izbornog zakona, tada moramo razgovarati i o doslovnoj implementaciji presuda, a ne partikularnim i parcijalnim rješenjima. Pogotovo ne onim rješenjima gdje bi se donio novi oblik diskriminacije bilo koga u BIH.
O podjelama, vraćanju unatrag, evociranju uspomena koje nemaju koristi za živote građana BIH ne treba da razgovaramo
Svima je postalo jasno da oni koji sebe nazivaju europejcima i pozivaju na dogovor bez uslovljavanja upravo to rade. Da li Dragan Čović sam sebe upisuje na liste sankcionisanih?
- To morate pitati gospodina Čovića. Stvarno mi je teško komentirati koji su razlozi i da li će ti postupci voditi određenim sankcijama. Ono što znam, vjerujem da zna i šira bh. javnost na temelju onoga što smo čuli u medijima. Ali, ja bih stvarno volio da se okrenemo našoj budućnosti, da se konačno prestanemo vraćati nazad. Da prestanemo stvarati ambijent podjela, neslaganja, već da pokušamo u ovakvim složenim ustavnim okvirima, kako je to definirano Dejtonskim mirovnim sporazumom i Aneksom 4, što je naš Ustav Bosne i Hercegovine, da radimo u interesu svih onih desetina hiljada građana koji su birali državne zastupnike i zastupnike na drugim nivoima vlasti. Jer, građani su u oktobru 2020. godine izašli