Žene i muškarci u BIH
sa živima, sa mrtvima, sa prošlošću i suvremenošću, da bi se pokazale sva kompleksnost i slojevitost humora i duhovitosti tih dijaloga na kojim komad počiva, treba zakopati malo ispod površine, treba izreći ono začudno kazališno “Otvori se, Sezame” - i čudo se dogodi - recimo, na jednom mjestu, sjajna glumica Jelena Miholjević, igra čak tri potpuno različite role, obraća se njemu, kao liku u drami “Mati”, ali i samom piscu drame, koji joj je blizak jer je iz njena sela, mitskih Matišićevih Ričica, i daje mu savjet: “Ako budeš jopet pisa neku dramu, nazovi je Ljudi od govana. To ti je puno bolji naslov od Ljudi od voska.” A takvih trenutaka i dramskih situacija razbacano je duž cijelog tog dramskog rukopisa, samo ih treba suvislo nanizati i pokazati Matišića u punom svjetlu.
U svom vrlo inspirativnom i nadahnutom pogovoru Genetovoj drami “Paravani”, naslovljenom “Jean Genet i kazalište apsurda”, veliki redatelj Georgij Paro zapisuje: “Pred suvremenim silama represije čovjek je nemoćan. Ne može upravljati svojim životom, ne smije podići svoj glas. Preostaje mu da se pretvara kao da je to on i kao da živi, a zapravo možda to i nije on i možda je već mrtav. Apsurdan čovjek u apsurdnu svijetu utječe se glumi da bi uopće preživio... Čovjek nema svoje ja, ima bezbroj malih jastva koji u zbroju ne daju cjelovitu, koherentnu osobu. Kao kad se čovjek pokušava ogledati u zrcalu razbijenu u tisuću krhotina...”. Da bi vjerodostojno uprizorili Matišićeve monstrume/ demone, možda bi bilo neophodno ogledati se upravo u tim krhotinama razbijenog zrcala, na koje mi likovi u njegovim drama spomenutih ciklusa, gotovo najviše, sliče.
Tematskom konferencijom koja je jučer održana u Sarajevu predstavljena je publikacija “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini 2023” koja daje prikaz rodne ravnopravnosti u različitim sferama bh. društva. Događaj je održan u organizaciji UN Women BIH s ciljem poboljšanja učinkovitosti institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u BIH.
Agencija za statistiku BIH, kao koordinator zvanične statistike BIH, ulaže velike napore da unaprijedi bh. statistički sistem i poboljša kvalitetu prikupljanja i obrade podataka. Publikacija “Žene i muškarci u BIH” nastala je 2005. godine kao odgovor na sve veće potrebe da se stanje u društvu prati preko statističkih podataka razvrstanih prema spolu.
- Svrha rodne statistike je da osigura podatke potrebne nadležnim organima uprave svih nivoa vlasti u BIH da ispune zakonsku obavezu koordiniranja realizacije programskih ciljeva iz Gender akcionog plana BIH i osiguraju provođenje međunarodnih standarda u oblasti rodne ravnopravnosti, rekla je Vesna Ćužić, direktorica Agencije za statistiku BIH.
Publikacija “Žene i muškarci u BIH” donosi važne statističke podatke o učešću žena i muškaraca u oblastima kojima se bavi novi, četvrti Gender akcioni plan 2023-2027.
- Da bi se planirale i provodile mjere za postizanje ravnopravnije zastupljenosti spolova u određenoj oblasti ili djelatnosti, potrebno je adresirati uzroke koji su dominantno doveli do neravnopravnosti, kazala je Samra Filipović-hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BIH.