Demografski kolaps nakon genocida
Srebrenica je doživjela demografski kolaps kao nijedno drugo područje i to naročito u stručno kvalificiranoj i starosnoj strukturi stanovništva
Rođen njemački kompozitor Georg Friedrich Händel, uz Johanna Sebastiana Bacha najznačajniji muzičar baroka. U njegovom obimnom opusu najvrednijim se smatraju opere i oratoriji.
1821.
U Rimu umro engleski pjesnik John Keats, čija se djela - soneti, spjev “Endimion”, pjesme “Oda slavuju”, “Oda grčkoj urni”, “Oda jeseni” ubrajaju među najljepša poetska djela na engleskom jeziku.
1866.
Pod pritiskom bojara nezadovoljnih demokratskim reformama, rumunski knez Aleksandar Kuza, ujedinitelj Moldavije i Vlaške, primoran je da abdicira i napusti zemlju. Naslijedio ga je Karol I, princ od Hoencolerna, koji je 1881. postao prvi rumunski kralj.
1898.
Francuski pisac Emil Zola uhapšen je zbog objavljivanja otvorenog pisma predsjedniku Francuske, pod naslovom “Optužujem”, u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv kapetana Alfreda Dreyfusa.
1944.
U Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drvaru stigla je sovjetska vojna misija. To je bila prva sovjetska vojna misija na tlu Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.
1959.
Međunarodni sud za ljudska prava otvorio je prvo zasjedanje u Strasbourgu.
1965.
U Santa Monici umro slavni američki filmski komičar Stan Laurel, “mršavi” iz tandema Stan Laurel i Oliver Hardy.
1994.
Politički i vojni predstavnici Armije RBIH i HVO-A zaključili su sporazumni prekid vatre koji je stupio na snagu 25. februara i bio uvod za stvaranje bošnjačko-hrvatske federacije u okviru Bosne i Hercegovine.
1999.
Pregovori srpskih vlasti i kosovskih Albanaca u Rambouilletu kod Pariza prekinuti su bez potpisivanja sporazuma, koji su pregovaračima ponudili međunarodni posrednici. Srpska strana odbila je prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji, a albanska razoružanje Oslobodilačke vojske Kosova.
2001.
U Beogradu je uhapšen Radomir Marković, šef
Državne bezbjednosti za vrijeme režima Slobodana Miloševića. Marković je osumnjičen za učešće u političkim ubistvima počinjenim između oktobra 1998. i januara 2001. Osuđen je 30. januara 2003. na sedam godina zatvora za pomaganje u prikrivanju četvorostrukog ubistva članova Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali.
2005.
U snažnom zemljotresu jačine 6,4 stepena
Richterove skale koji je pogodio provinciju Kerman u Iranu poginulo je oko 600 ljudi, a gotovo 1.000 je povrijeđeno.
2005.
Haški tribunal otpečatio je optužnicu protiv bivšeg komandanta Armije RBIH Rasima Delića zbog ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima koje su u srednjoj Bosni počinili mudžahedini iz sastava Trećeg korpusa Armije BIH. Delić se dobrovoljno predao tom sudu 28. februara. Osuđen je 15. septembra 2008. na tri godine zatvora. Umro je 16. aprila 2010. u Sarajevu.
2020.
Devet osoba poginulo je u Vanu, gradu na istoku Turske, u zemljotresu koji je pogodio pogranično područje Turske i Irana. Desetine ljudi su povrijeđene u obje zemlje.
Visoki predstavnik u BIH Wolfgang Petritsch smijenio je Edhema Bičakčića s dužnosti direktora Elektroprivrede BIH, jer je, dok je bio premijer FBIH, zloupotrijebio ovlasti.
Da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da objavljuju knjige i pohađaju škole na maternjem jeziku, smatra 73,6% ispitanika, pri čemu 49,8% vidi to pravo bez ikakvih ograničenja, dok 23,8% građana smatra da ostvarenje ovog prava zahtijeva odobrenje nadležnog državnog organa. Lični stav građana u pogledu ostvarenja ovog prava nacionalnih manjina je pozitivan, pa tako 59,4% smatra da se pravo na objavljivanje knjiga i pohađanje škola na maternjem jeziku treba omogućiti bez ograničenja, a 29,5% jeste za omogućavanje ovog prava, ali uz određena ograničenja.
Da bi ljudska prava zaista bila autentično i u potpunosti ispunjena, moraju biti zaštićena sistemom. Stoga, istraživanja percepcije javnosti na nekom prostoru daju informacije svim zainteresovanim koliko određena društvena zajednica uopće zna šta su ljudska prava, te kako oni doživljavaju aktivnosti u državi koje idu u korist ili na štetu ljudskih prava.
Tolerisanje nasilja
Na percepciju ljudskih prava i stavove prema ljudskim pravima (posebno manjina) utječu događaji koji se dese u određenim periodima, i to specifične interpretacije tih događaja i stavova u okviru društvene grupe kojoj pojedinac pripada. Prethodna istraživanja ukazuju da bosanskohercegovačka javnost još ne poznaje dovoljno koncept univerzalnih ljudskih prava.
Pravo na rad, ekonomska prava i pravo na jednakost pred zakonom su percipirani kao prava koja se najmanje poštuju. Društvo u Bosni i Hercegovini je visoko tolerantno na nasilje, što direktno i indirektno utječe na objektivna kršenja ljudskih prava i opravdanje ovih kršenja kao uspješne metode sankcioniranja. Veći procenat građana vjeruje da je višepartijski sistem samo formalan, na što su sigurno utjecali i rezultati posljednjih općih izbora i svi događaji poslije izbora. Javnost generalno nema puno povjerenje u političare i veliki broj njih vjeruje da oni ne zastupaju interese građana.
Prema svemu navedenom može se zaključiti da je tema o zaštiti ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i dalje otvorena.
Kako bi se moglo adekvatnije djelovati, u budućnosti je potrebno provoditi komparativna istraživanja koja bi omogućila poređenje percepcije ljudskih prava i stepena povjerenja građana Bosne i Hercegovine sa drugim državama u regiji i Evropi. To je jedini način za utvrđivanje mjera aktivne politike zaštite ljudskih prava i povećanje informiranosti građana o univerzalnosti ljudskih prava (posebno građanskih i političkih prava) i ravnopravnosti u njihovom ostvarivanju.
Istraživanjem zaključujemo da je mogućnost primjene najznačajnijih koncepata za ostvarivanje ljudskih
U mjestu Vrhnika umro bivši predsjednik Republike Slovenije i nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Janez Drnovšek. prava u Bosni i Hercegovini koji su prepoznatljivi na međunarodnoj razini razumijevanja građanskih i političkih prava. Nužni preduvjet postojanja i zaštite ljudskih prava je demokratska država, vlast koja legalitet temelji na volji građana kao nosilaca suvereniteta, pravna država i vladavina prava u koja su inkorporirana ljudska prava, podijeljena zakonodavna, izvršna i sudska vlast kao jedna od garancija da će temeljna prava i slobode građana biti zaštićeni.
Nepovoljno tržište
Srebrenica je doživjela demografski kolaps kao nijedno drugo područje i to naročito u stručno kvalificiranoj i starosnoj strukturi stanovništva. Nekad područje sa izrazito mladom strukturom stanovništva danas uglavnom naseljava stanovništvo starije dobi. Za ilustraciju, u Srebrenici je 1991. godine oko 11.000 djece pohađalo osnovne i srednje škole, dakle skoro 30% populacije, danas oko 1.100, odnosno 10% prijeratnih ili 10% trenutne ukupne populacije stanovništva.
Na zavodu za zapošljavanje u Srebrenici 1.500 osoba koje traže posao nema VSS ili VŠS, dakle tržište radne snage je apsolutno nepovoljno, za razliku od prijeratnog kada su srebreničku privredu i njen razvoj uglavnom vodili kadrovi iz Srebrenice. Neopravdano se poistovjećuje broj povratnika sa brojem vraćene imovine i stanova. Ovome treba dodati i česte slučajeve da se vraćaju tek jedan ili dva člana domaćinstva, uglavnom starije osobe, a ostali prijavljeni za povratak ostaju na nekim novim poslijeratnim adresama.
Teške ekonomske i socijalne prilike u BIH jedna su od kočnica povratka, posebno održivog povratka. Nemogućnost zapošljavanja, ostvarivanja prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, uzrok su da se jedan broj povratnika ponovo odlučuje za odlazak.
Mirsad Cvrk rođen je 27. 4. 1971. Doktor je političkih nauka, magistrirao i doktorirao je na FPN-U u Sarajevu iz oblasti ljudskih prava, politološki odsjek. Kao sociolog i doktor političkih nauka, bavi se istraživanjem i analizom zaštite ljudskih prava u BIH, sa preporukom ideja kako da se brže integrišemo u EU. Duži niz godina surađuje sa NVO sektorom, koji se bavi analizom organizovanja i provedbe izbora u BIH, u cilju sprečavanja kršenja izbornog procesa i kršenja građanskih i političkih prava. Ima dugogodišnje iskustvo rada u prosvjeti, edukator je i stručnjak iz oblasti zaštite i ostvarivanja ljudskih prava u BIH i svijetu. Autor je više knjiga o ostvarivanju ljudskih prava u državi BIH, sa posebnim osvrtom na Srebrenicu, gdje se dogodio genocid 1995. i gradove za koje se UN obavezao da će ih zaštititi 1993.
Haški tribunal osudio je penzionisanog generala MUP-A Srbije Vlastimira Đorđevića na 27 godina zatvora, proglasivši ga krivim za zločine nad kosovskim Albancima 1999. godine.