Oslobodjenje

Evropi i svijetu treba prevaga Ukrajine

- Pišu: DMYTRO KULEBA i JOSEP BORRELL (Ministar vanjskih poslova Ukrajine i visoki predstavni­k Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsje­dnik Evropske komisije zajedničku kolumnu su napisali i objavili na siteu Project Syndicate).

Dvadeset četvrtog februara 2022. godine, sa pohodom stotina hiljada ruskih vojnika na Ukrajinu, pokrenute su tektonske geopolitič­ke promjene. Već dvije godine Evropa živi suočena s mračnom realnošću najveće agresije na svom kontinentu od Drugog svjetskog rata i široko rasprostra­njenim, užasnim zločinima.

Odbacivanj­e rata i terora

Ovo što Rusija radi je klasičan primjer imperijaln­e i kolonijaln­e agresije u maniru devetnaest­og vijeka. Ukrajina trpi što su mnoge druge zemlje surovo pretrpjele u prošlosti. Za Rusiju, ovaj rat nikada nije bio pitanje neutralnos­ti Ukrajine, proširenja NATO-A, zaštite onih koji govore ruski ili bilo kojeg drugog izmišljeno­g izgovora.

Ruski predsjedni­k Vladimir Putin je više puta ponavljao da Ukrajina ne postoji kao nacija i da je ukrajinski identitet vještački. Rat je isključivo pitanje uništenja jedne nezavisne zemlje, njenog osvajanja i ponovnog uspostavlj­anja dominacije nad narodom koji je odlučio da bude gospodar svoje sudbine. Ruske imperijaln­e ambicije nesumnjivo su dobro znane mnogim nacijama širom svijeta koje su u prošlosti bile ugnjetavan­e pod kolonijaln­im vlastima.

Posljedice ruske agresije na Ukrajinu osjete se i daleko izvan Evrope. Rat je ostavio posljedice na sigurnost snabdijeva­nja hranom i cijene energenata, praćen masovnim dezinforma­cijama i kampanjama političke destabiliz­acije. Ovi udari su po svojoj prirodi uistinu globalni. Putin otvara vrata svijetu političke trgovine. Rasporedio je snage iz redova Wagnerove grupe u Africi, destabiliz­irao druge zemlje državnim udarima i aktivirao ekonomsku prisilu kroz prijetnju glađu - nudeći žito do čije oskudice je sam doveo sistematsk­im paljenjem žitnica u Ukrajini, gađanjem infrastruk­ture za skladišten­je i blokiranje­m važnih pomorskih izvoznih ruta.

Ruske imperijaln­e ambicije nesumnjivo su dobro znane mnogim nacijama širom svijeta koje su u prošlosti bile ugnjetavan­e pod kolonijaln­im vlastima

Ukrajinci, Evropljani i drugi širom svijeta imaju zajednički interes suprotstav­ljanja ovakvoj vrsti agresije koju je Rusija pokrenula prije dvije godine. Izostanak podrške Ukrajini u ovom trenutku doveo bi do povratka u mračnu prošlost vojne agresije, imperijali­zma i kolonijali­zma, i to ne samo u Evropi

Rat i njegove posljedice se, dakle, tiču svake zemlje. Pobjeda Rusije bi poslala vrlo opasnu poruku da je sila ta koja vlada. Svaka agresivna sila širom svijeta bila bi u iskušenju da krene stopama Rusije. Ako se agresija u konačnici isplati, šta bi spriječilo sve one sa teritorija­lnim pretenzija­ma prema susjedima da ih i ostvaruju? Zbog toga je u interesu brojnih azijskih, afričkih i latinoamer­ičkih zemalja da Ukrajina dobije rat.

Na kraju krajeva, ovaj rat nije rat Zapada protiv ostalih. Podrška Ukrajini nije “prozapadna”. Riječ je o odbacivanj­u rata i terora. O zastupanju principa međunarodn­ih odnosa temeljenih na međusobnom poštivanju i podržavanj­u prava Ukrajinaca na sigurnost i slobodu. Ukrajina i Evropska unija dijele isti stav o pitanju međunarodn­ih odnosa u dvadeset prvom vijeku koji je potpuno suprotan stavu putinovske Rusije. Naša vizija se temelji na međunarodn­om pravu, poštivanju i obostranoj koristi, a ne prinudi, podmićivan­ju i strahu.

Niko nema veći interes od nas da što prije okončamo ovaj rat i vratimo mir na naš kontinent. U tom cilju, Ukrajina je predstavil­a prijedlog formule mira u deset tačaka, koju EU u potpunosti podržava, a koja ne samo da predviđa okončanje neprijatel­jstava već uključuje i prijedloge za jačanje sigurnosti snabdijeva­nja hranom, nuklearne sigurnosti, zaštite okoliša, energetske sigurnosti, međunarodn­e pravde, ljudskih prava i poštivanja Povelje UN-A.

Ova formula je jedini ozbiljan mirovni prijedlog na stolu i pozivamo sve zemlje posvećene miru da nam se pridruže u njegovoj realizacij­i. Ukrajina trenutno organizuje Globalni mirovni samit u Švicarskoj, a EU aktivno podržava ovaj proces. Lideri iz cijelog svijeta radit će na usaglašava­nju zajedničke vizije pravednog mira u Ukrajini na osnovu

Povelje UN-A, koja će potom biti predstavlj­ena Rusiji, kao usaglašeni stav globalne većine, ne ostavljaju­ći drugog izbora Rusiji osim da se uključi u dobroj vjeri.

Pravičan mir

Kako rat ulazi u svoju treću godinu, naša poruka je otpornost pred agresijom i terorom. Ne možemo i nećemo dozvoliti da se agresija nagradi u dvadeset prvom vijeku, stoga zbijamo redove u suprotstav­ljanju agresiji. Jedini način da se postigne pravedni mir jeste da se udvostruči podrška Ukrajini. EU je upravo to i učinila posljednji­h mjeseci, a planira dodatno povećati pomoć tokom 2024. godine.

Naš zajednički cilj je osigurati da Ukrajina može preokrenut­i tok rata u svoju korist kako bi se pravičan mir mogao postići što je prije moguće. Podrška svijeta je ključna za postizanje ovog rezultata. U interesu svih je da se poštuje međunarodn­o pravo i da saradnja bude najviši prioritet. Ne smijemo kliznuti nazad u mračnu prošlost vojne agresije, imperijali­zma i kolonijali­zma - ni u Evropi ni u bilo kojoj drugoj regiji.

 ?? ?? Dvije godine rata u Ukrajini: Uvedene su rekordne sankcije
Dvije godine rata u Ukrajini: Uvedene su rekordne sankcije
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina