Zlokobne liste čekanja sve duže

Mjere kojima se u državama našeg regiona žele skratiti liste čekanja kako bi se pacijentima pružila usluga nisu dovoljne

Teško oboljeli pacijenti u Bosni i Hercegovini godinama su na sve dužim listama čekanja za operacione zahvate, skupe lijekove ili dijagnostičke pretrage.

- Pacijenti i dalje tumaraju u mraku, traže po dvije KM putem SMS poruka i snalaze se kako znaju i umiju. Pokušavaju pronaći najjeftinije načine kako da lijekove nabave iz Turske u kojoj su trenutno najjeftiniji, rekla nam je Enida Glušac, predsjednica Udruženja žena oboljelih od karcinoma dojke Renesansa iz Sarajeva.

Nikakvog razloga nema da postoje liste čekanja za dijagnostiku, tvrdi Marinko Bago, predsjednik Udruge Futura za prava pacijenata u Mostaru.

- Taj pojam lista čekanja je u biti zlokoban, ne samo da se pacijentu narušava zdravlje nego mu se narušavaju prava. Mi novca imamo u našem zdravstvu sasvim dovoljno da niko ne bi trebao niti smio čekati pogotovo na usluge dijagnostike, naglašava naš sagovornik.

Ništa bolja situacija nije ni u Srbiji, gdje se na listama za operacije i različite dijagnostičke procedure nalazi 77.267 građana. Zanimljivo je da su u Srbiji iz čistog entuzijazma, besplatno i vikendima, niški kardiohirurzi prošle godine radili skoro 100 dana i 12 uzastopnih radnih vikenda da bi eliminisali liste čekanja za kardiohirurške intervencije u Klinici za kardiohirurgiju UKC-A Niš. Njihov rad tumačen je na razne načine - od toga da su heroji do kritika da su prekršili razne propise, a danas se suočavaju i sa krivičnim prijavama za svoj istraživački rad tokom Covida kako virus utiče na stvaranje trombova, ali i drugim.

Građani Crne Gore, pak, najduže čekaju na pregled specijaliste reumatologije, endokrinologije, kardiologije, gastroenterohepatologije, neurologije i oftalmologije. To su, kako je istakao direktor Poliklinike Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr. Rifat Međedović, oblasti medicine tradicionalno najopterećenije u Crnoj Gori, okruženju, pa i u Evropi i svijetu.