I neosigurani radnici su nečija briga
Usvajanje Nacrta zakona o dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBIH traže 22 poslanika i delegata u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine
Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BIH, skoro trinaest posto građana FBIH nema zdravstveno osiguranje.
Zdravlje za sve
Kako bi se to promijenilo i tim osobama omogućilo pravo na zdravstvenu zaštitu, prošle godine je u federalnom Parlamentu pokrenuta inicijativa Zdravlje za sve, koja je krajem januara ove godine pretočena u Nacrt zakona o dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBIH.
- Prema predloženim izmjenama, u članu 19 dodaje se stav 2. koji glasi: Pored osiguranika iz stava 1. ovog člana, status osiguranika stiču i državljani FBIH sa prebivalištem na teritoriji FBIH koji nisu osigurani ni po jednom osnovu iz stava 1. tačke 1 do 22. ovog člana. Potpisnici su poslanici i delegati iz svih parlamentarnih stranaka, što će predstavljati ohrabrujuću okolnost prilikom usvajanja, a ne da bude populističkog pristupa, jer je cilj da svi građani ostvare svoja temeljna ljudska prava. Mišljenje federalne Vlade još nismo dobili, rekla je za Oslobođenje Marijana Hrvić-šikuljak, zastupnica DF-A u Predstavničkom domu Parlamenta FBIH i jedna od potpisnica inicijative.
Neovisno od navedenih 13 posto neosiguranih građana, na desetine hiljada je radnika u Federaciji koji su u radnom odnosu, a nemaju zdravstveno osiguranje. Priča je dobro poznata svima - na poslodavcima je ogroman teret plaćanja poreza i doprinosa, a radnici pojedinih firmi su ni na nebu ni na zemlji bez zdravstvenog osiguranja. I dok im se na taj način uskraćuje jedno od temeljnih ljudskih prava, država od radnika, odnosno poslodavaca, koji naknadno izmire obaveze, dva puta uzima novac. Zato je pravo pitanje ko će im vratiti taj novac, jer su najmanje krivi za situaciju u kojoj se nalaze. Da li će spomenuto zakonsko rješenje riješiti i problem tih radnika, pitali smo našu sagovornicu.
- Ovi radnici, kako ste naveli, i prema ovom nacrtu zakona bi ostvarivali pravo na zdravstvenu zaštitu, s tim da još nije definirano na čiji teret će ići osiguranje, jer je u pitanju nacrt. U ovoj grupi od trinaest posto neosiguranih su također pripadnici romske populacije, freelanceri i drugi. Ovim bismo djelimično riješili i problem aktivnih i pasivnih tražilaca posla na evidencijama zavoda za zapošljavanje kantona i FBIH, koji su na njima najviše radi ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje, naglasila je Hrvić-šikuljak.
Na nedavno održanom sastanku predstavnika federalne Vlade i poslodavaca razgovarano je o potrebi ubrzanja reformskih procesa. Poslodavci su naglasili da je reforma zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite za poslovno okruženje jedno od prioritetnih pitanja.
Krivica i odgovornost
Ocijenili su neprimjerenim važeće zakonsko rješenje, prema kojem ukupan teret od 42 dana bolovanja u FBIH pada isključivo na teret poslodavaca, te da se također i obaveza liječenja kao posljedica povreda na radu, bez obzira na krivicu i odgovornost poslodavca, prenosi isključivo na poslodavce. Ocijenjeno je da je zdravstveno osiguranje i zaštitu potrebno preurediti i modernizirati, te se podržava nastavak zajedničkog rada predstavnika vlasti i poslodavaca na skorim reformama u ovoj oblasti, a koje predvodi federalno Ministarstvo zdravstva.
BIH: Spas za zdravlje preko granice
Teško oboljeli pacijenti u Bosni i Hercegovini godinama su na sve dužim listama čekanja za operacione zahvate, skupe lijekove ili dijagnostičke pretrage. Puni gorčine jer vlast ništa ne čini za zdravlje svojih građana, ukoliko lijek ne pronađu ovdje, slamku spasa pronalaze u drugima susjednim državama, ali i dalekim zemljama svijeta. Potvrda ovakvim tvrdnjama dolazi i iz Udruženja žena oboljelih od karcinoma dojke Renesansa iz Sarajeva i predsjednice Enide Glušac.
- Pacijenti i dalje tumaraju u mraku, traže po dvije KM putem SMS poruka i snalaze se kako znaju i umiju. Pokušavajupronaćinajjeftinijenačinekakoda lijekove nabave iz Turske u kojoj su trenutno najjeftiniji, kazuje nam Glušac.
Listečekanjasusveduže.godinama oboljeli upozoravaju vlasti da ništa ne čine da se uspostavi registar oboljelih. I naša sagovornica podsjeća da tačan broj oboljelih nemamo zbog nepostojanjaregistraoboljelihufederacijibih.
- Ali s obzirom na to da su sve bolesti u porastu, pretpostavlja se da će u tekućoj godini broj oboljelih biti za 30 posto veći nego prethodne, što znači da će i novaca biti potrebno više, a vlasti nisu osigurale sredstva niti za postojeće oboljele, tako da se mi nalazimo trenutak pred katastrofom, iznosi pesimistične prognoze predsjednica Glušac.
Nikakvog razloga nema da postoje liste čekanja za dijagnostiku, upozorava i Marinko Bago, predsjednik Udruge Futura za prava pacijenata u Mostaru. Zakon je vrlo jasan, usluge se ugovaraju javnim pozivom, putem sustava i mehanizma javnih nabavki.
Dopunama zakona, tačnije članom 19, pravo na zdravstvenu zaštitu osigurava se svim građanima koji nisu osigurani ni po jednom drugom osnovu
UKC Republike Srpske uveo je
Call Centar, koji je u testnoj fazi za pacijente kako bi se lakše zakazali za neophodne preglede
u Tuzlanskoj županiji vezano za dijagnostičke preglede, dok je u Mostaru ukupan broj pacijenata koji čekaju na bilo kakve zdravstvene usluge bio više od tisuću u jednom momentu. Dakle, Tuzla objavljuje te pozive putem javnih nabavki, transparentno na internetu, dok, recimo, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji zakon se ne poštuje 20 godina i pacijenti su na listama čekanja.
Bago ukazuje i na to da je vrlo teško doći do lista čekanja i druge dokumentacije jer sam proces i kontrola nisu transparentni. bi se lakše zakazali za neophodne preglede, što dodatno smanjuje svaki vid čekanja.
- U Klinici za kardiologiju na dijagnostičke i terapijske intervencije koje su od ordinirajućeg kardiologa tražene kao hitne - ne postoji lista čekanja. Ostale liste čekanja su u odnosu na prije godinu smanjene povećanjem kapaciteta, kazali su nam iz UKCRS-A.
U Klinici za unutrašnje bolesti liste za većinu usluga su veoma kratke. Nešto duže čekanje na pregled je za pojedine supspecijalističke preglede, primjera radi endokrinologa, a objašnjenje je u tome što neregulisani šećer ima veliki broj naših pacijenata.
- Kako bismo izbjegli da u tim čekanjima pacijent ne bude pregledan na vrijeme, postoje hitni pregledi koji se mogu obaviti svaki dan u toku 24 sata. Ostale procedure u našoj klinici, obavljaju se u kratkom roku, kazali su iz UKCRS-A dodajući da za ostale preglede u UKC-U Republike Srpske nema dužih lista čekanja.